Blog

  • Abanyamuryango ba FPR inkotanyi mu kagali ka Kinyange bahuriye mu nteko rusange isanzwe

    Abanyamuryango ba FPR inkotanyi mu kagali ka Kinyange bahuriye mu nteko rusange isanzwe

    Komiseri w'ubukungu uhereye iburyo
    Komiseri w’ubukungu uhereye iburyo

    Inteko rusange isanzwe (congress)y’umuryango FPR inkotanyi mu kagali ka Kinyange mu murenge wa Gitega, Akarere ka Nyarugenge barangajwe imbere n’umutahira w’intore akaba na komiseri w’ubukungu mu kagali Bwana Hakizayezu Olivier taliki ya 18 Kamena barahuye maze bungurana ibitekerezo kuri byinshi hagamijwe kuzamura imibereho y’abatuye Akagali ndetse n’igihugu muri rusange.

    Ku murongo w’ibyari biteganijwe hari ukungurana ibitekerezo hagamijwe kuzamura no guha imbaraga umuryango FPR inkotanyi kurwego rw’akagali, no kwakira indahiro kubanyamuryango bashya.

    Mu ijambo rye Chairman w’umuryango FPR inkotanyi  mu kagali ka Kinyange Bwana Karemera Jean Bosco ari nawe waruyoboye igikorwa cyahuje abanyamuryango, yibukije ibyamaze kugerwaho k’ubufatanye n’umuryango FPR inkotanyi ndetse n’izindi nzego zose zaba iza Leta ndetse n’abikorera, aho byose bihurizwa hamwe mukuzamura ubuzima bw’abatuye akagali muri rusange.
    tmp_20303-20160618_114237-1173373663

    Chairman kandi yaboneyeho gutangaza zimwe mu ngamba nziza ubuyobozi bw’umuryango FPR inkotanyi ayoboye mu kagali, zirimo kwinjiza abanyamuryango bashya bose babyifuza kugira bakomeze kubumbatira ibyamaze kugerwaho ndetse no guhanga ibishya mukurushaho kwiyubakira Igihugu no kwihutisha iterambere.

    Umuyobozi ushinzwe imyitwarire  mu muryango FPR inkotanyi k’urwego rw’Umurenge BUTARE Peter mu ijambo rye yashimiye abanyamuryango b’akagali ka Kinyange aho yavuze ko imbaraga n’ubwitange bibaranga arizo mbaraga zizahora zubaka umuryango FPR inkotanyi.

    Butare Peter
    Butare Peter

    Umushyitsi mukuru muri biro ya FPR inkotanyi k’urwego rw’Akarere ka Nyarugenge Ndayisenga Jean de Dieu  nyuma yo guhabwa ikaze yagaragaje ibyishimo byo kuba yaje kwifatanya n’abanyamuryango ba FPR inkotanyi mu kagali ka Kinyange.

    Ndayisenga wari umushyitsi mukuru
    Ndayisenga wari umushyitsi mukuru

    Mu ijambo rye yibukije zimwe mu ntego z’umuryango FPR inkotanyi  maze ahamagarira  abanyamuryango guhora bishakamo ibisubizo, no guhora bazirikana impanuro bahabwa n’Intore izirusha intambwe, Nyakubahwa Perezida wa Repubulika Paul Kagame.
    tmp_20303-20160618_112105-475766192
    tmp_20303-20160618_1201402033842618

    tmp_20303-20160618_121230-65088622

    tmp_20303-20160618_12124912695988

    tmp_20303-20160618_112050-1240531347

    tmp_20303-20160618_1121281460402186

  • NATO yafashe umwanzuro wo kugenzura Uburusiya

    NATO yafashe umwanzuro wo kugenzura Uburusiya

    Ishyirahamwe ry’ibihugu bikomeye byishyize hamwe  mu kurwanya umwanzi, NATO byafashe umwanzuro ko bigiye kohereza ingabo batayo enye zose  mu bihugu bya Polonye, Estoniya, Latviya na Lituwaniya.

    Umunyamabanga mukuru w’iryo shyirahamwe , Jens Stoltenberg niwe wabitangaje  k’umusi wa mbere. Yavuze ko ibyo bihugu bihangayikishijwe kandi bitewe ubwoba  n’igihugu cy’Uburusiya.

    Kur’uyu wa kabiri I Buruseli mu Bubiligi hataganijwe inama y’aminisitiri b’ingabo mu riryo shyirahamwe hagamijwe kwemeza burundu uwo mugambi.

    Ntacyo Uburusiya buratangaza kur’iyo ngingo y’iri shyirahamwe NATO, rwakomeje gutunga urutoki iki gihugu nk’icyakomeje umugambi wacyo wo kurunda ingabo zacyo kumbibi z’ibyo bihugu,kigatanga urwitwazo rwo  gukaza gucunga umutekano mu ngamba cyafashe.

    Umubano hagati y’Uburusiya n’ibihugu bikomeye bigize  NATO yajemo agatotsi nyuma yaho Uburusiya bwigaruriye intara ya Crimea.

    Ninyuma kandi yaho Uburusiya butangiye kugaragaza uruhare rwabwo mugushyigikira imitwe yitandukanije  muri Ukraine hamwe n’uruhare bufite mu ntambara ibera  muri Siriya.

  • EURO 2016: UEFA yaburiye Uburusiya n’Ubwongereza

    EURO 2016: UEFA yaburiye Uburusiya n’Ubwongereza

    Ishyirahamwe ry’umupira w’amaguru mu burayi UEFA, riratangaza ko rishobora gukura Uburusiya n’Ubwongereza mw’irushanwa rya Euro 2016 mugihe abafana baba bakomeje gutez’imvururu muri stade.

    Mugihe gishize Abantu barenga 35 nibo bakomeretse i  Marseille k’umusi wa gatandatu mu myivumbagatanyo yadutse hagati y’abafana bihugu byombi uko ari bibiri kuri Stade ya  Velodrome.

    Mu izina ry’ubuyobozi bw’Ubufaransa, Bernard Cazeneuve yasabye abategetsi b’inzego zo hasi guhagarika kugurisha inzoga zisindisha nibura umusi umwe mbere yuko umukino utangira.

    Amenyesha ko Umutekano ugiye gukomezwa mu ma stade 10 ateganijwemo kwakira imikino.Naho igihugu cy’Ubwongereza kimenyesha ko cyemeye kohereza abandi bapolisi bazajya gufasha kurinda umutekano muri Marseille mbere yuko Ubwongereza bwongera gukina undi mukino ku musi wa kane.

  • Muri Afganistani ntibemeranya kubyabaye muri Orlando

    Muri Afganistani ntibemeranya kubyabaye muri Orlando

    Uwahoze ar’umukuru w’igihugu cya Afganistani, Hamid Karzai yatangaje  ejo kuwa mbere ko nta muturage mur’icyo gihugu cyangwa umu Isilamu watekereza gukora ubwicanyi  nk’ubwabaye muri Amerika k’umusi w’icyumweru gishize.

    Nyuma y’ibi,  Perezida Ashraf Ghani uyoboye Afganistani mur’iki gihe we yafashe iyambere  mu bakuru b’ibihugu byo kw’isi ,maze atangaza ko yamaganye yivuy’inyuma ubwo bwicanyi.

    Ku banyagihugu ba Afganistani, ubu bwicanyi bwarabababaje kuko ngo uwabukoze, Omar Saddiqui Mateen, afite inkomoko y’abanya afganistani.

    Nanone ariko hakaba hari abavuga ko bitewe n’uko uyu Mateen yavukiye muri Amerika akaba ari naho akurira,ngo ibikorwa bya kinyamaswa yakoze bitakwitirirwa ikindi gihugu.

    mati-50328Omar Mateen ukurikiranweho igitero cyi Orlando/ Ifoto: Internet

  • Igurishwa ry’abana b’abakobwa muri Asia aho bukera birahama Perezida Pierre Nkurunziza

    Igurishwa ry’abana b’abakobwa muri Asia aho bukera birahama Perezida Pierre Nkurunziza

    Mugihugu cy’uburundi kugez’ubu Perezida Nkurunziza n’ubutegetsi bwe barashinjwa kugira uruhare mu igurishwa ry’abana b’abakobwa b’abarundi mu bihugu byo hanze, ibi birego byazamuwe na Leonce Ngendakumana usanzwe ari umutegetsi ukomeye mu batavuga rumwe na Leta ndetse akaba ari na Perezida w’ishyaka FRODEBU ritavuga rumwe n’ubutegetsi bwa Nkurunziza.

    Leonce Ngendakumana usanzwe ari umwe mu batavuga rumwe n’ubutegetsi bwa Nkurunziza kuva bwajyaho mu mwaka wa 2005, yatangaje ku mugaragararo ko umwe mu bana asanzwe atunze munzu iwe nawe yari agiye kugurishwa mu bihugu bya Asia n’abategetsi bari ku ngoma mu Burundi.

    Mu majwi ye bwite Leonce Ngendakumana yatangaje ko umwe mu bana b’abakobwa basanzwe baba munzu iwe yaje gushakishwa kugira ngo ajyanwe mu bihugu bya Asia aho bavuga ko baba bagiye kubaha akazi keza.

    Mu minsi mikeya ishize raporo y’umuryango w’abibumbye yagaragaje ko umubare w’abakobwa b’abarundi bagurishijwe muri Asia bajyanwe bizezwa akazi keza uhangayikishije cyane.

    Leonce Ngendakumana ubwo yaganiraga n’itangazamakuru ryo mu Burundi yagize ati “ Birababaje kuba hakorwa ubucuruzi bw’abakobwa kandi bugakorwa na bamwe mu bari mu butegetsi. Batangiye bandikira abakobwa ku ngoro y’ishyaka CNDD FDD bavuga ngo bagiye kubashakira akazi none baheze mu bucakara mu mahanga.

    Ngendakumana avuga ko nawe ubwe iwe mu rugo abari mu butgetsi baje gufata abakobwa baba iwe ngo babatware ariko bikananirana.

    Kugeza ubu ntacyo ishyaka riri ku butegetsi, Leta muri rusange yari yavuga kuri ibi Perezida wa FRODEBU Leonce Ngendakumana avuga.

     

  • AMIR irakora ibishoboka byose kugirango ibigo by’imari birusheho kwiyubaka

    AMIR irakora ibishoboka byose kugirango ibigo by’imari birusheho kwiyubaka

    Ishyirahamwe ry’ibigo by’imari iciritse mu Rwanda (The Association of Microfinance Institutions in Rwanda, AMIR)  kuri uyu wa Gatanu taliki 10 Kamena, yagiranye ikiganiro  n’abanyamakuru cyari cyigamije gutangaza no kugaragaza ibikorwa biteganyiwe mu cyumweru cyahariwe ibigo by’imari iciriritse cyizatangira taliki 14 Kamena.

    Ibiteganijwe mu cyumweru cyahariwe ibigo by’imari iciriritse

    Icyumweru cyahariwe ibigo by’imari iciriritse (The Rwanda Microfinance Week), kizatangira taliki 14 Kamena, kikaba giteganyijwemo ibikorwa bitandukanye birimo kujya hirya no hino mu turere twose tw’igihugu AMIR ihura n’ibigo by’imari iciriritse ndetse na SACCO.

    Ibindi bikorwa biteganyijwe muri iki cyumweru kandi harimo inama 5 zikomeye zizahuza abayobozi b’ibigo by’imari iciriritse mu Rwanda, izi nama zizabera mu ntara zose z’igihugu zizabimburirwa n’izabera i Musanze taliki 14 Kamena, taliki 16 ibere i Karongi, taliki 20 ibere i Nyanza mu Amajyepfo, taliki 21 ibere i Rwamagana zisozwe n’izabera mu mujyi wa Kigali taliki 23 Kamena.

    Uretse izi nama kandi zizaba zigira hamwe icyateza imbere ibigo by’imari iciriritse mu Rwanda ndetse n’ababigana, muri iki cyumweru hazaba n’ibindi bikorwa birimo gusura Urwibutso rwa Jenoside yakorewe Abatutsi taliki 17 Kamena ndetse no gusura abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi mu duce dutandukanye turimo Karongi (taliki 16) na Kamonyi (taliki 20).

    Hazanahembwa kandi ibigo by’imari iciriritse  na SACCO byahize ibindi mu gutanga serivisi inoze ku bakiriya babigana birimo RIM, LETSHEGO RWANDA Ltd, UMUTANGUHA FINANCE Ltd na INDAHIGWA SACCO Niboye byatoranyijwe hagendewe ku kuzana udushya mu gutanga serivisi, ibyo utwo dushya twamariye abakiriya ndetse n’imikorere inoze muri rusange.

    Kugeza ubu mu Rwanda habarirwa ibigo by’imari iciriritse 77 n’imirenge SACCO 416, abasaga miliyoni ebyiri bakaba ari bo bitabira serivisi z’ibigo by’imari iciriritse, muri bo abagera kuri 67% bakaba ari abagore nk’uko ubuyobozi bwa AMIR bubitangaza.

  • Sudani y’Epfo: Sosiyete Sivile ntivuga rumwe n’Ubuyobozi

    Sudani y’Epfo: Sosiyete Sivile ntivuga rumwe n’Ubuyobozi

    Abahuriye mu mashyirahamwe ya Sosiyete sivile muri Sudani y’Epfo barakariye bikomeye Perezida Salva Kiir hamwe na Visi perezida   Riek Machar.

    Ni nyuma y’uko abo bategetsi batangarije ku musi wa kabiri mu kinyamakuru The New York Times, gikorera muri Amerika ko bifuza ko hashingwa komisiyo ishinzwe kumenya ukuri, nishyirwa mu bikorwa byo kongera kwiyunga nyuma yo kwitandukanya kwaranze iki gihugu.

    Iyo komisiyo mu byizakora harimo gushyiraho urukiko ruzahana abazahamwa n’ibyaha  byakozwe mu ntambara yari yemeranijwe gushyirwaho mu masezerano yateweho igikumwe mu kwezi kwa munani gushize.

    Amashyirahamwe ya Sosiyete sivile avuga ko abo bategetsi bashobora guhishira ibyaha byakozwe mu ntambara yamaze imyaka ibiri mur’icyo gihugu.

    Bafite amakenga ko umuntu wese uzumva ko arenganijwe azahita  afata intwaro kuko azaba azi ko azababarirwa, bityo hakabaho kwihorera, bagasaba ko abo bategetsi babanza kubaza abatuye igihugu mbere yo kwifatira ibyemezo batagishije inama.

  • Kuba FDLR yacikamo ibice ntacyo bihindura ku bubi bwayo – Mushikiwabo

    Kuba FDLR yacikamo ibice ntacyo bihindura ku bubi bwayo – Mushikiwabo

    mushikiwabo-17

    Minisitiri w’ububanyi n’amahanga w’u Rwanda Louise Mushikiwabo aravuga ko kuba muri FDLR baracitsemo ibice ntacyo byahinduye kuko n’abayigonetseho nabo ari abagizi ba nabi

     

    Ibi yabivugiye mu kiganiro yagiranye n’abanyamakuru kuri uyu wa karindwi kamena 2016. Minisitiri Mushikiwabo akaba avuga ko ugucikamo ibice kwa FDLR kwibutsa u Rwanda ko baruhekuye bakiriho.

    Ati”Ugucikamo ibice bitwibutsa gusa ko bakiriho. Baba barashwanye cyangwa atari byo, bose ni babi. Ibi ni ugushaka kurema ikindi kintu kitari FDLR. Ibyo bavuga kuri FDLR ni ibintu biri aho. U Rwanda ruhora rwiteguye FDLR mu buryo bumwe cyangwa ubundi.”

    Minisitiri Mushikiwabo abivuze nyuma y’aho mu cyumweru gishize ibinyamakuru bitandukanye byatangaje ko abayobozi ba FDLR Victor Byiringiro na Vice Perezida we Wilson Irategeka bashwanye.

    Bamwe mu barwanyi bakuru na Irategeka bavugwaho kwiyomora kuri FDLR bagashinga umutwe wabo, CNRD, nyuma y’igitero uyu mutwe wagabye kigahitana batanu.

    JPEG - 43.8 kb
    Minisitiri Louise Mushikiwabo mu kiganiro n’abanyamakuru

    Amakuru avuga ko Irategeka na Byiringiro baba barapfuye ibintu bitandukanye birimo no kwitandukanya na Gen. Mudacumura ushakishwa n’urukiko mpuzamahanga mpanabyaha.

    RFI ivuga ko uyu mutwe mushya wavutse kuri FDLR wagiwemo na bamwe mu bayobozi bakomeye cyane cyane abo mu Ntara ya Kivu y’Amajyepfo.

    Kuva mu ntangiriro za 2015, ingabo za Loni ziri muri Congo,MONUSCO n’iz’icyo gihugu, FARDC, byatangaje ibitero kuri FDLR.

    Ibi bitero ariko byagiye bisubikwa ku buryo kugeza ubu nta kintu kinini birakora mu kurandura FDLR.

    Minisitiri Mushikiwabo yavuze ko kimwe mu bituma ibitero kuri uyu mutwe bigenda biguruntege ndetse ntibitange umusaruro ari ibihugu bimwe bigikina politiki.

    Umutwe wa FDLR urimo n’abasize bakoze Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994. Ushinjwa ubugizi bwa nabi n’ubwicanyi mu myaka ibarirwa muri 22 imaze mu mashyamba ya Congo.

  • Ibihugu by’Uburayi bigiye gufasha impunzi z’Abarundi

    Ibihugu by’Uburayi bigiye gufasha impunzi z’Abarundi

    Umuryango w’ubumwe bw’ibihugu by’i Burayi watanze amafaranga angana na miliyoni 12.2 z’amayero (Euro) agenewe gufasha imbabare ziri mumakambi y’impunzi z’abarundi.

     

    JPEG - 24.3 kb
    impunzi z’abarundi

    Nkuko itangazo ry’uwo muryango ribivuga ayo mafaranga akaba aje yiyongera kuzindi miliyoni 10 z’amafaranga y’amanyaburayi uwo muryango wari umaze gutanga.

    Christos Stylianides, ushinzwe imfashanyo mu muryango w’Ubumwe bw’ibihugu by’i Burayi, yavuze ko uwo muryango wiyemeje gufasha abarundi mu bibazo bitandukanye barimo.

    Iyo mfashanyo ikaba ije gufasha ibihugu bisanzwe bicumbitsemo izo mpunzi. Tanzaniya, akaba ari cyo gihugu cyakiriye impunzi nyinshi, aho mu nkambi imwe gusa ya Nyarugusu, irimo abasaga 140.000 by’impunzi z’abarundi.

    Kuva mu kwezi kwa gatanu ko mu mwaka ushize, Umuryango w’Ubumwe bw’ibihugu by’i Burayi umaze gutanga amafaranga agera ku miliyoni 36.2 z’amafaranga y’iburayi.

  • Perezida Samba Panza yashimiye anasezera ingabo z’u Rwanda zamurinze neza akiri perezida

    Perezida Samba Panza yashimiye anasezera ingabo z’u Rwanda zamurinze neza akiri perezida

    Uwari Perezida w’inzibacyuho wa Centrafrique, Madamu Catherine Samba Panza yashimiye ingabo z’u Rwanda ikinyabupfura n’ubunyamwuga zagaragaje mu gihugu cya Centrafrique. Ibi yabivuze ubwo yasezeraga ku basirikare b’u Rwanda iwe aho atuye ahitwa OUANGO, mu mujyi wa Bangui.

    csm_FORMER_CAR_PRESIDENT_79e93fc614

    Madamu Catherine Samba Panza yari yateguye umuhango wo gusezera ku Ngabo z’u Rwanda abashimira uburyo bamurindiye umutekano hamwe na guverinoma yari ayoboye mu gihe cy’inzibacyuho muri Santrafrique. Yagize ati “ Twaciye mu bihe bikomeye, ariko sinigeze ncika intege na rimwe kubera ko numvaga ndinzwe n’abasirikare bafite ikinyabupfura, bakunda akazi kabo kandi bakagakora kinyamwuga”. Yaboneyeho gushimira Guverinoma y’u Rwanda uburyo ikomeje gufasha igihugu cya Centrafrique.

    Amabwiriza aturuka mu buyobozi bukuru bw’ingabo za Loni muri Centrafrique (MINUSCA)  avuga ko guhera tariki 1 Kamena 2016 Ingabo z’u Rwanda zizahagarika gucungira umutekano mu buryo bw’umwihariko Madamu Samba Panza.

    ????????????????????????????????????

    Mu ijambo yavuze, Umugaba uyoboye Ingabo za Batayo ya 3 y’ingabo z’u Rwanda ziri mu butumwa bw’amahoro muri Santarafurika, Lt Col Claver Kirenga yashimiye  Perezida Samba Panza ku bw’igikorwa cyo kubashimira yateguye. Yanamushimiye ubufatanye bwatumye ingabo z’u Rwanda zitunganya akazi zari zishinzwe ko kumurinda ari Perezida w’inzibacyuho ndetse na nyuma y’aho.

    ????????????????????????????????????

    Ingabo z’u Rwanda zirinda ibice bitandukanye by’umujyi wa Bangui, banashinzwe kurinda umukuru w’igihugu hamwe n’ibikorwa remezo by’ingenzi mu mujyi wa Bangui.  Ingabo z’u Rwanda zifite n’ibitaro bya gisirikare bikora mu rwego rw’Ingabo z’Umuryango w’Abibumbye zibungabunga amahoro muri Centrafrique (MINUSCA).  Ibyo bitaro bikorera mu mujyi wa Bria uherereye mu Burasirazuba bwa Centrafrique.