Blog

  • Kamonyi: Macro-propagation system to ensure healthy banana plants

    Kamonyi: Macro-propagation system to ensure healthy banana plants

    Banana farmers in Kamonyi district have on Friday said that the system of macro-propagation helped them enough to produce healthy bananas.

    The initiative was incepted by the International Institute of Tropical Agriculture (IITA) in partnership with Kamonyi district authorities to fight against banana diseases and poor production.

    IITA is one of the world's leading research partners in finding solutions for hunger, malnutrition and poverty.

    Dr. Emmanuel Njukwe, the Agronomist, Researcher and IITA country representative explained to farmers that Macro-propagation techniques rely on the repression of apical dominance to enhance mass-propagation.

    He said that, in a banana or plantain plant, before flowering sets in, the development of lateral buds is repressed by apical dominance of the prevailing mother plant.

    The system improved livelihoods as farmers and local authorities in Kamonyi said.

     Mayor Aimable Udahemuka

    Kamonyi District Mayor Aimable Udahemuka said that the initiative since incepted in the district has improved a lot on banana production as farmers can now harvest healthy and big bananas due to the macro-propagation system.

    The technique requires a suitable area for a propagation facility and should be easily accessible, relatively level land with appropriate drainage and should have adequate water supply.

    The mother gardens should be established with healthy planting material from tissue culture for the production of suckers.

    Propagators are humidity chambers which provide the appropriate environment for sprouting of suckers. Propagator can be any size suitable for the volume of plants envisaged. For easy manipulation, propagators should be about 2m long, 1m wide and 1.2-1.5m high.

    Beneficiaries speak

    Edourd Habinshuti (Banana's farmer)

    Edouard Habinshuti, one of beneficiaries of the system thanked Rwanda Agriculture Board (RAB) to provide them with banana plantlets that gave a good harvest together with macro-propagation system.

    Habinshuti said due to the system which helped him in increasing banana production, he was able to build a residence house and tackle financial issues for his family.

    Reported by Faustin G

     

     

  • Ibikorwa by’iterabwoba ntibikwiye kwitirirwa Isilamu-Sheikh Sindayigaya

    Ibikorwa by’iterabwoba ntibikwiye kwitirirwa Isilamu-Sheikh Sindayigaya

    Ubuyobozi bw’idini ya Isilamu mu Rwanda buravuga ko ibikorwa by’iterabwoba, bidakwiye kwitirirwa iri dini kuko ngo biri ku isi yose.

    Ubuyobozi bwa Isilamu buvuga ko abakora ibikorwa by’iterabwoba bakavuga ko ari abayisilamu, ngo baba bagamije inyungu zabo bwite ziganjemo iza politike.

    Ibi Sheikh Sindayigaya Musa, umuvugizi w’idini ya Isilamu mu Rwanda yabivugiye mu kiganiro ubuyobozi bwaryo bwagiranye n’abanyamakuru.

    Mu minsi ishize mu Rwanda havuzwe bamwe mu bantu barenga 40 batawe muri yombi bakekwaho gukorana n’imitwe y’iterabwoba. Aba bose bakaba babarirwa mu idini ya Isilamu.

    Gusa ku buyobozi bwa Isilamu mu Rwanda bwo buvuga ko ibi bidakwiye kwitirirwa iri dini, cyane ko usanga ibi biri no mu yandi madini.

    Sheikh Sindayigaya yagize ati ” Idini ya Isilamu ni Idini y’amahoro, abantu biyitirira idini sibyo kuko usanga ari inyungu zabo cyane cyane iza politike zo gushaka ubutegetsi, niyo mpamvu ubona abashinga iriya mitwe usanga barwanira gufata agace runaka, usanga ari ikibazo cyo kurwanya ubutegetsi no kugira ngo bazabugereho, kugira ngo rero bagere kuri izo nyungu niyo mpamvu bakoresha idini ngo babone abarwanyi, bababeshya ko nibapfa bazajya mu ijuru ‘ .

    Yakomeje agira ati’ Amadini yose arakoreshwa mu nyungu z’abantu, ntabwo ari Isilamu gusa, nk’ubu umutwe wa Lord Resistance Army wo muri Uganda uyoborwa na Joseph Kony, uyu avuga ko ashaka ko Uganda iyoborwa n’ubutegetsi bushingiye kuri bibiliya, nyamara yirirwa yica abantu kandi birabujijwe muri bibiliya, ni ukuvuga ngo yitwaje idini kubera ko abona muri Uganda hari abantu benshi bakomeye ku idini. ‘

    Uyu muyobozi avuga ko akenshi abakora ibi bikorwa by’ iterabwoba, usanga bifashisha amadini ngo babone abayobike, bityo ko kuvuga ko ari Isilamu gusa ngo sibyo, cyane ko iri dini ngo ryigisha ubutumwa by’Amahoro.

  • DRC:  Leta ya Kabila irasabwa  kubahiriza amasezerano yo kuwa 31 Ukuboza

    DRC: Leta ya Kabila irasabwa kubahiriza amasezerano yo kuwa 31 Ukuboza

    Uwahoze ari Umunyamabanga mukuru w’Umuryango w’Abibumbye, Koffi Annan, hamwe n’abandi 8 bahoze ari abakuru b’ibihugu bya Afurika bagaragaje ibitekerezo n’ibyifuzo byabo ku bibazo bya politiki biri muri repubulika iharanira Demokarasi ya Kongo.

    Nk’umuntu uharanira demokarasi ya Afurika, Bwana Koffi Annan yavuze ko barajwe ishinga n’ibibazo bya Politiki biri muri DRC cyane ko bishobora guhungaanya umutekano, n’amahoro mu karere k’ibiyaga bigari no muri Afurika muri rusange.

    Mu nyandiko yagiye ahagaragara kuri uyu wa Kane 15 Kamena, ifite umutwe ugira uti “Ubutumwa bw’ingenzi bw’amahoro na demokarasi bugenewe Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo”, Anna n’abahoze ari abakuru b’ibihugu bya Afurika basabye abayobozi ba Kongo n’abafatanyabikorwa babo kubahiriza amasezerano yo kuwa 31 Ukuboza aho Kiliziya Gatolika yari umuhuza wa Leta n’abatavuga rumwe nayo.

    Aya ni amwe mu magambo agize inyandiko yashyizwe ahagaragara, “Yaba ibumvikanweho n’ibiri mu nyandiko y’amasezerano nta na kimwe cyubahirjwe kandi ibyo biratuganisha ku makimbirane ashingiye kuri politiki. Kubahiriza masezerano ni ikintu cy’ingenzi ku hazaza h’umutekano n’icyizere cya DRC.”

    “Amatora aciye mu mucyo niyo nzira y’amahoro yonyine yo gukemura ibibazo bya politiki bishingiye ku mpaka zo guhindura itegekonshinga rya Kongo.”

    Annan hamwe n’abahoze ari abakuru b’ibihugu kandi bagaragaje ko bababajwe n’umwuka mubi watewe n’uko Leta ya Kongo yananiwe gutegura amatora y’umukuru w’igihugu yagombaga kuba mu mwaka ushize. Aba bayobozi bavuze ko Abaturage ba Kongo barembejwe n’ingoma y’igitugu hamwe n’intambara zihitana abatari bake.

    Basabye ubutegetsi buriho gushyira imbere inyungu z’igihuugu cyose , aho gukomeza gushyira ahazaza ha Kongo mu makuba.

    Bagira bati “Kubw’ibyo turasaba Perezida n’abandi bayobozi gukuba kabiri umuhati wo kubahiriza amasezerano yo kuwa 31 Ukuboza (the New Year’s Eve agreement) n’umutima mwiza mu rwego rwo kugarura icyizere hagati y’amashyaka bikaba n’ikimenyetso cy’uko hitezwe amatora aciye mu mucyo kandi akozwe mu mahoro.”

    Dore abasinye ku nyandiko yashyizwe ahagaragara:

    Kofi ANNAN, Former Secretary-General of the UN
    Thomas BONI YAYI, Former Pres. of the Republic of Benin
    John KUFUOR, Former Pres. of the Republic of Ghana
    John MAHAMA, Former Pres. of the Republic of Ghana
    Thabo MBEKI, Former Pres. of the Republic of South Africa
    Benjamin MKAPA, Former Pres. of the United Repub. of Tanzania
    Festus MOGAE, Former Pres. of the Republic of Botswana
    Olusegun OBASANJO, Former Pres. of the Federal Repub. of Nigeria
    Pedro PIRES, Former Pres. of the Republic of Cabo Verde
    Cassam UTEEM, Former Pres. of the Republic of Mauritius

  • Sudani y’Epfo: Abo Perezida Salva Kiir yagiriye ikizere  cyo guhagararira Sudani y’Epfo muri EALA bubikiwe Imbehe

    Sudani y’Epfo: Abo Perezida Salva Kiir yagiriye ikizere cyo guhagararira Sudani y’Epfo muri EALA bubikiwe Imbehe

    Inteko ishinga Amategeko ya Sudani y’Epfo yatesheje agaciro iteka rya Perezida w’iki gihugu, Salva Kiir, rishyiraho abadepite icyenda bagombaga kugihagararira mu Nteko Ishinga Amategeko y’Umuryango wa Afurika y’Iburasirazuba (EALA) kuko rinyuranyije n’amategeko agenga uyu muryango.

    Iki cyemezo cyo kwamagana iri teka ryo muri Werurwe, cyafashwe ejo kuwa Kabiri mu Nteko rusange idasanzwe gikurikiye ikirego cy’Umunyamategeko wo muri Sudani y’Epfo, Wani Santino Jada, wareze igihugu cye kudakurikiza amategeko mu kugena abagihagararira muri EALA.

    Yagize ati “Perezida yashyizeho abadepite bajya muri EALA binyuze mu iteka rye, mu gihe amategeko agenga umuryango wa EAC asobanura neza ko bagomba gutorwa n’Inteko Ishinga Amategeko z’ibihugu byabo. Twebwe muri Sudani y’Epfo, nta kintu cyitwa amatora kigeze kibaho.”

    Ikinyamakuru Sudan Tribute, cyanditse ko Perezida wa Komisiyo y’amategeko mu Nteko Ishinga Amategeko ya Sudani y’Epfo, Dengtiel Ayuen Kur, yatangaje ko bakuyeho iteka ryashyiragaho abadepite icyenda b’iki gihugu muri EALA.

    Ingingo ya 50 y’amasezerano ashyiraho umuryango wa Afurika y’Iburasirazuba (EAC) n’iya kane yerekeranye no gutora abahagararira ibihugu muri EALA, ziteganya ko Inteko Ishinga Amategeko y’igihugu igomba gutora abadepite icyenda bagihagararira kandi ntibaturuke mu bayisanzwemo.

    Biteganyijwe ko kuri uyu Kane urukiko rwa EAC ruzaburanisha iki kirego bumva ibisobanuro bitangwa  n’uruhande rwa Leta. Abanyamategeko mu mujyi wa Juba batunze agatoki abajyanama mu byamategeko ba Perezida kwirengagiza nkana ibiteganywa n’amasezerano ya EAC.

    Iki kirego cyatumye umuhango wo kurahiza abadepite bashya ba EALA wagombaga kuba ku wa 5 Kamena uyu mwaka usubikwa.

    Sudani y’Epfo yemewe nk’umunyamuryango wa EAC mu mwaka ushize.

  • Bosco Ntaganda aratangira kwiregura ku byaha 18 by’intambara akurikiranyweho

    Bosco Ntaganda aratangira kwiregura ku byaha 18 by’intambara akurikiranyweho

    Bosco Ntaganda umaze imyaka ibiri mu rukiko Mpuzamahanga Mpanabyaha (ICC), kuri uyu wa Gatatu, ariregura bwa mbere ku byaha 18 by’intambara akekwaho gukorera muri Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo (RDC) ubwo yari mu mutwe w’inyeshyamba.

    Nyuma y’iminsi 64 hakurikiranwa uruhande rw’ubushinjacyaha, Ntaganda wakunze kuvuga ko atari umwicanyi ahubwo yari umusirikare aratangaza byinshi ku bikorwa bye n’amateka ye.

    Bosco Ntaganda w’imyaka 43 yari umuyobozi wungirije w’umutwe urwanira kubohora Congo (FPLC) agashami k’umutwe w’abarwanyi ba UPC.

    Ashinjwa kuba hagati ya 2002-2003 ubwo yarwaniraga mu gace ka Ituri, mu Burasirazuba bwa RDC yarakoze ibyaha 13 by’intambara na bitanu byibasiye inyokomuntu birimo ubwicanyi, ubujura, kugaba ibitero ku basivili, guhohotera no gufata abagore ku ngufu.

    Itsinda ry’abamwunganira ryiteguye gutumizaho abatangabuhamya 109 n’inzobere enye zo kumushinjura. Ibi bikaba bishobora gutuma uru rubanza rutwara andi mezi menshi.

    Ntaganda yishyikirije Ambasade ya Leta Zunze Ubumwe za Amerika mu Rwanda mu mwaka wa 2013, aho yavanywe ajyanwa i La Haye mu rukiko mpuzamahanga mpanabyaha. Yatangiye kuburanishwa muri Nzeri 2015, ubushinjacyaha bumaze kugaragaza abatangabuhamya 71 bamushinja, inyandiko 1300 n’inzobere 11.

    Ibyaha akekwaho nibimuhama ashobora guzahanishwa  igifungo gihwanye n'imyaka 30.

  • Rusizi: Abakaraningufu barasabwa kugira uruhare mu kwicungira umutekano

    Rusizi: Abakaraningufu barasabwa kugira uruhare mu kwicungira umutekano

    Ku itariki ya 9 Kamena, Polisi y’u Rwanda ikorera mu karere ka Rusizi yakoranye inama n’abapakira bakanapakurura imizigo ndetse bakanayitwaza abagenzi bazwi ku izina ry’abakaraningufu bagera kuri 65 bakorera mu murenge wa Kamembe, ibasaba kugira uruhare mu kwicungira umutekano, barwanya ibyaha bitandukanye ndetse bagafatanya n’inzegoz’umutekano kuwubumbatira aho bakorera.

    Mu butumwa bagejejweho n’umupolisi ushinzwe imikoranire ya Polisi y'u Rwanda n’abaturage ndetse n’izindi nzego muri aka karere, Inspector of Police (IP) VictoireMukantagara, yababwiye ko gutanga amakuru ku kintu icyo aricyo cyose bakeka ko cyahungabanya umutekano ari ngombwa.

    Aha yarababwiye ati:”Mwebwe muhura n’abantu benshi, harimo n’abashobora kuba barimo abinjiza ibicuruzwa mu buryo bwa magendu, mumenye ko magendu imunga ubukungu bw’igihugu, nimubona abantu nkabo mujye muhita mubimenyesha inzego z’umutekano.”

    IP Mukantagara yabasabye kwirinda ibiyobyabwenge kuko hari bamwe muri bo barangwaho izi ngeso.

    Yarababwiye ati:” Kunywa ibiyobyabwenge n’ibisindisha bituma mudakora akazi kanyu neza, kandi hari bamwe muri mwe bakigaragaho kubinywa ndetse hari abagifite imyumvire itari myiza yo kumva ko kunywa ibiyobyabwenge aribyo bituma bakora neza akazi , kuko ngo bibongerera ingufu. Ibin sibyo.”

    Nyuma y’iyi nama, abakaraningufu bashimiye Polisi y’u Rwanda kubera inama idahwema kubagira n’uburyo ibaba hafi, cyane cyane iyo hari ubahohoteye ikabarenganura.

  • Icyamamare muri muzika Soul Bangs yataramiye abatuye  i Kigali

    Icyamamare muri muzika Soul Bangs yataramiye abatuye i Kigali

    umuririmbyi kabuhariwe Soul Bangs ukomoka mu gihugu cya Guinea ku mugoroba wo kuri uyu wa gatandatu nibwo yari ageze i Kigali muri One Love Club ku Kimihurura aje tutaramira  abatuye muri uyu murwa Mukuru w'Urwanda  mu gitaramo yatewemo inkunga na Institut Français.

    Uyu musore ukunzwe cyane ndetse wamaze kwandika izina ku mugabane wa Afrika,  ku myaka ye 24 y’amavuko yamamaye cyane mu njyana ya RNB mu baririmbyi baririmba indirimbo gakondo  zifite umwihariko wo muri Afurika akaba amaze kuzenguruka ibihugu byinshi by’Afurika mu ndirimbo ziteza imbere umuco w’Afurika,aho ateganya no kubazabikorera n'ahandi henshi.

    Igitaramo cya Bangs cyari giteganijwe gutangira saa moya z’umugoroba cyatunguye benshi bahageze mbere y’iyi saha aho babonye uyu muririmbyi ku rubyiniro ahagana mu masaa yine z’ijoro.

    Urubyiruko n’abanyakigali b’ingeri zitandukanye bari biteze gukurikirana uyu muhanzi w’indirimbo gakondo wamamaye cyane muri Afurika, bishimiye uburyo aririmba mu buhanga bwinshi ariko bamunenga gutangira atinze. 
    Muhimpundu Jacky, ni umwe mu rubyiruko rwari rutegereje uyu muhanzi, avuga ko byarambiranye kuko atubahirije isaha yatangaje ko azatangiriraho kuririmba.
    Yatangarije ikinyamakuru umusare ko nubwo uyu muhanzi yabasusurukije bari batangiye kurambirwa ngo kuko bahageze mbere ya saa moya ku isaha yari iteganijwe ku butumire.
    Yagize ati: “Yaririmbye neza cyane byadushimishije ariko twari twamaze kunanirwa kubera atubahirije isaha twese twari tumwitezeho,” 
    Umuririmbyi Bangs kandi yabwiye itangazamakuru ko arimo gutegura kuzenguruka ibihugu bya Afurika mu mijyi igera kuri cumi n’itatu aririmba indirimbo gakondo zirangaje imbere umuco wa Afurika.
    Uyu muhanzi yakomeje avuga ko yishimiye uburyo yakiriwe n’abanyakigali anashima umuco yasanze mu Rwanda ndetse n’ubwiza bw’abarutuye. 
    Mu mwaka wa 2016, Bangs nibwo yegukanye igihembo ‘2016 RFI’ gitangwa na Radio France International kikagenerwa abahanzi baririmba neza indirimbo gakondo muri Afurika.

  • Muri Congo Kinshasa abantu bitwaje intwaro bacikishije abandi banyururu

    Muri Congo Kinshasa abantu bitwaje intwaro bacikishije abandi banyururu

    Abanyururu bagera kuri 17 muri Repubulika iharanira Demokarasi ya kongo batorotse uburoko mu mugoroba wo kuri uyu wa Gatandatu.

    Radio Okapi dukesha iyi nkuru ivuga ko mu ijoro ryo kuwa Gatanu rishyira kuwa gatandatu abantu bitwaje intwaro bagabye igitero ku biro bya polisi no ku by’ubushinjacyaha bigateza umutekano mucye wanatumye abanyururu bagera kuri 17 mu mujyi wa Kinshasa batoroka bagacika.

    Abaneshi muri aba bacitse ngo ni abari bakiri mu maboko ya polisi ya kiriya gihugu, bakaba baburiwe irengero mu gihe polisi yari ikiri kwirwanaho ihangana n’abo bant batamenyekanye bari bayigabyeho igitero.

    Ku rubuga rwa Kongo, Politico ho havuga ko abateye ari abarwanyi bo mu mutwe wa Bunda dia Kongo, uyu mutwe ukaba bivuga ko ari uwa gikirisitu ariko ufite amatwara ya gipolitiki.

    Leta ya kongo ivuga ko uyu mutwe ari na wo wagabye ibitero mu kwezi gushize ku magereza yo muri kiriya gihugu aho abanyururu basaga 5000 batorotse gereza.

  • Loni yasabye iperereza mpuzamahanga ku bwicanyi bukomeje gukorerwa muri Congo

    Loni yasabye iperereza mpuzamahanga ku bwicanyi bukomeje gukorerwa muri Congo

    Umuyobozi w’Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye Rishinzwe Uburenganzira bwa muntu, Zeid Ra’ad al-Hussein, yasabye iperereza mpuzamahanga ku bwicanyi n’ibindi byaha bikomeje kubera mu ntara ya Kasai, muri Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo.

    Nk’uko BBC yabitangaje, uyu muyobozi yavuze ko igisubizo cya guverinoma ya Congo kitanyuze inzego zitandukanye zifuza ko ibyo byaha byakurikiranwa.

    Muri Werurwe nibwo imibiri y’abapolisi 40 yatahuwe yaciwe imitwe,kimwe n’imirambo ibiri y’abari abakozi b’Umuryango w’Abibumbye muri icyo gihugu baheruka kwicwa.

    Muri ako gace, guverinoma ya Congo imaze igihe ihanganye n’abarwanyi bo mu mutwe wa Kamuina Nsapu.

    Imirwano yatangiye muri Kamena umwaka ushize nyuma y’uko umuyobozi w’abo barwanyi Jean-Pierre Pandi yasabaga abaturage gukora imyigaragambo yo gukuraho inzego za leta bakanirukana inzego zishinzwe umutekano muri ako gace, kugira ngo bashyireho ubuyobozi bwabo.

    Pandi yaje kwicwa mu kwezi kwakurikiyeho nyuma y’uko inzego z’umutekano zateye urugo rwe, maze abamushyigikiye bagahita bafata intwaro bashaka guhangana nazo.

    Umuryango w’Abibumbye uvuga ko amagana y’abantu bamaze kwicwa ndetse abarenga miliyoni bakaba baravuye mu byabo rwagati muri Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo, kuva iyo mirwano yatangira.

    Amakuru avuga ko hamaze gutahurwa ibyobo rusange bigera kuri 42 byashyinguwemo abantu rwihishwa.

    Loni yari yarasabye guverinoma ya Congo kwemera ko inzego zombi zikora iperereza rihuriweho bitarenze kuri uyu wa Kane tariki 8 Kamena, byananirana hagasabwa ko hakorwa iperereza mpuzamahanga.

    Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo iri mu bibazo bya politiki bishingiye ku kudakoresha amatora y’umukuru w’igihugu kandi manda ye yararangiye, ndetse na Perezida Joseph Kabila ntahite atanga ubutegetsi kandi manda ye yarangiye.

    Nyuma y’ibiganiro byayobowe na Kiliziya Gatolika nibwo inzego zitandukanye zabashije kwemeranywa ku ngengabihe y’amatora, aho Perezida Kabila azatanga ubutegetsi mu mpera z’uyu mwaka.

     



    Umuyobozi w’Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye Rishinzwe Uburenganzira bwa muntu, Zeid Ra’ad al-Hussein

     

     

  • Abafite ubumuga bukomatanyije barasaba guhabwa agaciro bidakozwe nk’impuhwe

    Abafite ubumuga bukomatanyije barasaba guhabwa agaciro n’uburenganzira  bibakwiye nka bandi bose bagize Umuryango Nyarwanda, by’umwihariko bagashyirirwaho uburyo bahabwa amahirwe angana nk’abafite ubumuga baboneka mu mahuriro atandukanye abafasha guhindura ubuzima no gusingira vuba iterambere,bitavuze ko bagiriwe impuhwe,ahubwo bikaba kubahiriza uburengazira bwabo.

    Ibi nibyatangarijwe mu kiganiro n’abanyamakuru kuri uyu wa mbere tariki 05 Kamena 2017, abahagarariye abafite ubumuga bukomatanye batangaje ko nabo igihe kigeze ngo bahabwe uburenganzira ndetse n’agaciro  bibakwiye nk’abandi bose bagize Umuryango Nyarwanda ndetse banagire ihuriro ryabo  nk’uko abandi bari mu byiciro bitandukanye by’abafite ubumuga bagiye bafite amahuriro yabo abahuza akanabafasha guhindura byinshi kubuzima bwabo bigamije iterambere.

    Abantu bafite ubumuga bagiye bari mu byiciro bitandukanye nk’abafite ubumuga bwo kutumva, kutabona, ubw’ingingo n’ubundi, ariko hari icyiciro cyihariye abantu batajya bamenya ngo banagihe agaciro cy’abafite ubumuga bukomatanye, aho usanga  umuntu aba atumva, atavuga ndetse ntanabone, hakaba n’igihe hiyongeraho no kuba ibyo byose biherekezwa no kugira ubumuga bufata ingingo.

    Dr Nasiforo Betty Mukarwego, uhagarariye abagore muri Komite Nyobozi y’Ubumwe Nyarwanda bw’abafite ubumuga bwo kutabona(Rwanda Union of Blind),yagaragaje ko abafite ubumuga ari Abantu bafite byinshi bashobora kugeraho nkuko n’abandi bibona nk’abadafite ubumuga,ndetse bikabasha guhindura ubuzima bwa benshi,aho ahera ku cyizere yifitiye nk’umwarimu utanga ubumenyi muri kaminuza nyamara asanganwe ubumuga bwo kutabona.

    Agaruka kuri zimwe  mungamba zihari ,Dr Mukarwego yasobanuye  ko mu mwaka wa 2010, amahuriro atatu y’abafite ubumuga yishyize hamwe hagamijwe  gufasha abafite ubumuga bukomatanije, aho kugeza ubu bamaze kubarura abagera ku 130, nyamara agahamya ko  hari n’abandi bataramenyekana bagihishwe mu miryango iterwa ipfunwe no kuba ifite byikomokaho babana n’ubumuga bwavuzwe haruguru , nk’aho usanga umubyeyi ufite abana batanu mugihe harimo  harimo umwe ufite ubumuga, atamubona nk’abandi ahubwo akabavangura.

    Abantu bagera kuri 20 nibo bamaze guhabwa amahugurwa kumikoreshereze  y’ururimi rw’amarenga yifashishwa hakoreshejwe intoki, ibi bigakoreshwa n’abafite ubumuga bukomatanye kugirango babashe kumvikana.

    Agaruka kuri zimwe mu mbogamizi zikigaragara nk’umwihariko kubantu bafite ubumuga bukomatanije, Bwana Samuel Munana Umuyobozi w’ihuriro ry’abafite ubumuga bwo kutumva mu Rwanda, RNUD, yagaragaje ko ikibazo gihari kiyongera kubindi,ari uko kugeza ubu nta huriro ryihariye bafite, ibyo bigatuma nta buvugizi buhagije bukorwa kugirango babashe  kwiga,ibi akabiheraho asaba ko nk’ikigo gishinzwe uburezi mu Rwanda, REB cyagombye gushyiraho uburyo bwihariye bwo gutanga amahugurwa ku marenga akoreshwa mu ntoki ,agahamagarira kandi n’Ihuriro ry’amashyirahamwe y’abafite ubumuga mu Rwanda  NUDOR ko nayo yagakoze ibishoboka byose  hagakorwa  ubuvugizi bityo abafite ubumuga bukomatanije nabo bakagira ihuriro ryabo ryihariye nk’umurongo banyuzamo ibitekerezo ndetse n’ibyifuzo bafite,ibi bikaba igisubizo nyacyo mu kurandura burundu ibyo babona nk’ihezwa rikibakorerwa.

    By: Uwamaliya Florence