Ikigo nyafurika gishinzwe kurwanya ibyorezo (Africa CDC) cyatangaje ko abantu 116 bahitanywe na Ebola muri Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo, mu gihe abarenga 390 baketsweho ubwandu bw’iki cyorezo.
Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye ryita ku buzima, OMS, ryatangaje ko Ebola ari icyorezo cyugarije Isi.
Virusi nshya ya Ebola yagaragaye muri RDC na Uganda yitwa Bundibugyo. BBC yanditse ko mu banduye harimo Abanyamerika batandatu.
Ikigo cya Amerika gishinzwe gukumira ibyorezo cyatangaje ko kiri gukora ibishoboka ngo Abanyamerika bikekwa ko banduye bajyanwe ahantu hihariye mu kato.
Indwara ya Ebola yibasira abantu ndetse n’inyamanswa z’inyamabere zo mu ishyamba nk’impara, isha, inguge (ingagi, inkende, ibitera, n’izindi…).
Indwara ya Ebola, irandura cyane ndetse ikanica cyane ku buryo ishobora kwica hagati ya 50% – 90% by’abayirwaye.
Ebola yandura iyo umuntu akoze ku maraso n’andi matembabuzi yose y’umuntu urwaye Ebola, uwishwe na Ebola, cyangwa akoze ku maraso n’andi matembabuzi by’inyamanswa irwaye cyangwa yishwe na Ebola.
Ayo matembabuzi ni ibyuya, amarira, ibimyira, amacandwe, ibirutsi, inkari, umusarane, amashereka, amasohoro n’ubuhehere bwo mu gitsina cy’umugore.
Mu gihe isi ikomeje kwimukira ku isoko rya carbone rishingiye ku bikorwa bifatika no ku masezerano y’ubucuruzi arambye, Afurika iri kwiyerekana nk’umugabane ushobora gutanga imishinga ifite icyizere ndetse n’amahirwe mashya y’ishoramari mu rwego rwo guhangana n’imihindagurikire y’ikirere. Ni muri urwo rwego u Rwanda ruzakira inama mpuzamahanga yiswe izabera i Kigali kuva tariki ya 13 kugeza ku ya 15 Ukwakira 2026.
Iyi nama izahuza abayobozi ba za Guverinoma, abashoramari, ibigo mpuzamahanga, abategura imishinga ya carbone ndetse n’abafatanyabikorwa mu rwego rw’imari y’icyatsi kibisi, hagamijwe guteza imbere ubucuruzi bwa carbone muri Afurika no gushakira umugabane inyungu mu mutungo kamere ufite agaciro mu kugabanya imyuka ihumanya ikirere.
U Rwanda rwatoranyijwe kwakira iyi nama kubera intambwe rumaze gutera mu gushyira mu bikorwa amasezerano ya Article 6 yo mu masezerano ya Paris yerekeye ikirere, ndetse no kuba rumaze kubaka icyizere mu gukoresha neza amafaranga ava mu bikorwa byo kurengera ibidukikije.
Yavuze ko u Rwanda rwafashe icyemezo cyo gukoresha amasoko ya carbone nk’igikoresho cyo guteza imbere ubukungu no gukurura ishoramari rirambye.
Yagize ati: “Kwakira CMAS 2026 bigaragaza ubushake bw’u Rwanda bwo kubaka imishinga ya carbone yizewe kandi ishobora gukurura ishoramari, igatanga inyungu ku bukungu bwacu, abaturage ndetse no ku ntego zo kurengera ikirere.”
Iyi nama iri gutegurwa ku bufatanye bwa Minisiteri y’Ibidukikije mu Rwanda, United Nations Development Programme, African Development Bank, Development Bank of Southern Africa ndetse na AUDA-NEPAD. Hari kandi abafatanyabikorwa bo mu rwego rw’abikorera barimo SGS na Anthesis.
Mu bayoboye ibiganiro no gutanga icyerekezo cy’iyi nama harimo Olufunso Somorin, ushinzwe gahunda z’imihindagurikire y’ikirere muri Banki Nyafurika Itsura Amajyambere. Yagaragaje ko Afurika ikwiye gukoresha amasoko ya carbone nk’uburyo bwo kubona ubushobozi bwo kwihutisha iterambere rirambye.
Yagize ati: “Iyi nama ije mu gihe gikwiye kuko Afurika iri gushaka uburyo bwo kubaka amasoko ya carbone afite icyizere kandi yubahiriza ubunyamwuga, kugira ngo ibihugu bibashe gukurura ishoramari no kugira uruhare rukomeye ku
Kumesh Naidoo wo muri DBSA, wavuze ko Afurika ikeneye imari y’abikorera ku rwego rwo hejuru kugira ngo ishobore kugabanya imyuka ihumanya ikirere no kubaka ibikorwa remezo bihangana n’ingaruka z’imihindagurikire y’ibihe.
Na we yavuze ko DBSA yiyemeje gushyigikira ibikorwa bya carbone binyuze mu bikoresho by’imari no kubaka imishinga ifite ireme.
Mu bandi bayobozi bagaragaje icyerekezo cy’iyi nama harimo Maxwell Gomera wavuze ko Afurika ifite amahirwe akomeye yo guhindura umutungo kamere wayo amafaranga afasha iterambere rirambye no gukomeza ubwigenge bw’ubukungu.
Yagize ati: “Amasoko ya carbone afite ubuziranenge ashobora gufasha Afurika kubona amafaranga menshi yo gushyigikira iterambere rirambye no gukoresha neza umutungo kamere ifite.”
Ku ruhande rw’abategura iyi nama, Emmanuelle Nicholls yavuze ko intego nyamukuru ari ukureka ibiganiro byinshi bidafite ibikorwa, ahubwo hagashyirwa imbaraga mu gutuma habaho amasezerano nyakuri hagati y’abafite imishinga n’abashoramari.
Insanganyamatsiko ya CMAS 2026 igira iti: “Africa’s Carbon Markets on the Global Stage: Delivering a Strong Pipeline of Projects, Capital and Transactions at Scale”, bivuze ko Afurika ishaka kwagura imishinga ya carbone, gushora imari no gukora ubucuruzi ku rwego rwagutse.
Iyi nama izaba irimo amahugurwa ku masezerano ya Article 6 na CORSIA, ibiganiro by’abashoramari, ibyumba byihariye byo kuganiriramo amasezerano ndetse n’imurika ry’imishinga mishya ya carbone ishobora gukurura inkunga n’ishoramari mpuzamahanga.
Kwamamaza Afurika nk’igicumbi cy’imishinga ya carbone ifite ubunyamwuga no gukurura imari mpuzamahanga ni imwe mu ntego nyamukuru z’iyi nama, aho benshi bemeza ko ishobora gufungurira umugabane amahirwe mashya mu bukungu bw’icyatsi kibisi no guhanga imirimo mishya ijyanye no kurengera ibidukikije.
Urwego rw’Igihugu rw’Ubugenzacyaha (RIB) rwafunze Uworizagwira Florien uzwi mu muziki nka Yampano, aho akurikiranyweho ibyaha birimo gukubita no gukomeretsa ku bushake, gukoresha iterabwoba ndetse no gukoresha ibiyobyabwenge.
Aya makuru yemejwe n’Umuvugizi wa RIB, Dr. Murangira B. Thierry, wavuze ko uyu muhanzi yafashwe ku wa 16 Gicurasi 2026 nyuma y’igihe ashakishwa n’inzego z’ubugenzacyaha.
Amakuru avuga ko ibyaha Yampano akekwaho byabereye mu bihe bitandukanye. Bivugwa kandi ko nyuma yo kumenya ko hari ikirego cyatanzwe kuri we, yaba yarahisemo kwihisha mbere yo kwisanga yitabye RIB.
Kugeza ubu, afungiye kuri Sitasiyo ya RIB ya Kicukiro mu gihe iperereza rikomeje, dosiye ye ikaba iri gutegurwa ngo ishyikirizwe Ubushinjacyaha.
Hari kandi amakuru avuga ko uyu muhanzi yaba yaragiye akorera ihohoterwa umugore we bazwiho gukundana uzwi nka Vava. Uyu mukobwa aherutse gutangaza ko yakubiswe ndetse akagongwa na Yampano nyuma y’amakimbirane yabereye mu modoka bari barimo.
Vava yavuze ko ikibazo cyabaye gikomeye tariki ya 24 Werurwe 2026 ubwo yari kumwe na Yampano bagiye muri Sauna. Yavuze ko yamusabye kudakoresha telefone igihe atwaye imodoka, ibintu byatumye bagirana amakimbirane.
Nk’uko yabisobanuye, Yampano yahise amusaba kuva mu modoka hagati mu muhanda, nyuma afata moto ngo atahe. Avuga ko nyuma y’akanya gato yabonye imodoka ya Yampano ibakurikiye, ariko aho kugira ngo amuhamagare cyangwa amusubize mu modoka, ngo yahise yongera umuvuduko arabagonga.
Iperereza kuri ibi birego rirakomeje, mu gihe RIB ivuga ko izakomeza gukurikirana uwo ari we wese ukekwaho ibikorwa by’ihohoterwa cyangwa ibindi byaha bihungabanya umutekano w’abaturage.
Urwego rwa Polisi rw’Igihugu muri Kenya rwamaganye igitero cya lisansi cyakorewe uwo mugore mu gace ka Mwiki muri Nairobi.
Mu itangazo ryasohotse ku Cyumweru tariki ya 17 Gicurasi(5), Urwego rwa Polisi muri icyo gihugu rwavuze ko abantu batari bamenyekana ku wa Gatandatu basutse lisansi kuri Wandeto baramutwika.
Raporo yakozwe na polisi yagaragaje ko uwahohotewe yahiye ku kigero cya 70%, nyuma akajyanwa mu bitaro bya Kenyatta Hospital kugira ngo avurwe by’umwihariko.
Ubwo yamusuraga mu bitaro bikuru by’igihugu bya Kenyatta National Hospital (KNH) ku cyumweru, Minisitiri w’umutekano w’igihugu Kipchumba Murkomen hamwe n’umuyobozi wa polisi y’igihugu, babwiye itangaza makuru ko ibyabaye kuri uwo mugore ari ubugome bw’indangakamere.
Uyu munsi, avuga ku rupfu rwa Wandeto, Kipchumba yanditse ku mbuga nkoranyambaga ati: “Nta muntu ukwiye gukomeretswa cyangwa kwicwa kubera ibitekerezo bye bya politike uyu munsi muri iyi myaka”.
Polisi yavuze ko :“Iki kibazo kirimo gukorwaho iperereza n’itsinda ryihariye riturutse ku cyicaro gikuru cya DCI,”
Uyu mugore yari afite tattoo y’ishusho ya Perezida wa Kenya William Ruto, n’amagambo Two Term, yakundaga kwerekana ku mbugankoranyambaga aho benshi bavugaga ari ayo gushyigikira Ruto kongera gutegeka icyo gihugu manda ya kabiri.
Polisi yavuze ko iperereza rya mbere ryerekana ko icyo gitero gishobora kuba gifitanye isano n’ibitekerezo bye bya politiki.
Ubuyobozi bw’Akarere ka Rusizi bwatangaje ko Umupaka wa Rusizi I n’uwa Rusizi II ihuza Akarere ka Rusizi n’Umujyi wa Bukavu, yafunzwe by’agateganyo mu rwego rwo gukumira icyorezo cya Ebola cyagaragaye mu gihugu cy’abaturaranyi cya Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo.
Iyi mipaka yafunzwe mu gitondo cyo kuri uyu wa 18 Gicurasi 2026, nyuma y’umunsi imipaka ya Petite barrière na Grande barrière ihuza ihuza Akarere ka Rubavu n’Umujyi wa Goma, nayo ifunzwe kubera icyorezo cya Ebola.
Mu masaha ya mu gitondo nibwo abakoresha iyi mipaka bageze ku mu mupaka wa Rusizi I n’umupaka wa Rusizi II abashaka kwambuka bajya muri Congo basubizwa inyuma, n’abashaka kwambuka bava muri Congo basubizwa inyuma.
Umuyobozi w’Akarere ka Rusizi, Sindayiheba Phanuel, yavuze ko imipaka ya Rusizi I na Rusizi II ibaye ifunze by’agateganyo mu rwego rwo kurwanya no gukumira icyorezo cya Ebola cyagaragaye muri RDC.
Ambasade ya Leta Zunze Ubumwe za Amerika mu Rwanda, yakanguriye Abanyamerika batuye mu Rwanda kwirinda gukora ingendo zerekeza muri Uganda na Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo (RDC), kubera icyorezo cya Ebola.
Ni itangazo ryashyizwe hanze ku wa 18 Gicurasi 2026, aho iyi ambasade yagaragaje ko Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye ryita ku Buzima (OMS), ryamaze gutangaza ko icyorezo cya Ebola cyagaragaye muri RDC na Uganda ari ikibazo mpuzamahanga.
ku bw’izo mpamvu, Abanyamerika bari mu Rwanda basabwe kwirinda ingendo zitari ngombwa muri ibyo bice, no kwirinda ingendo izo ari zo zose zijya mu ntara ya Ituri yo muri RDC kuko ari ho iki cyorezo cyibasiye abantu cyane.
Iti “Guverinoma ya Amerika nta buryo buhagije ifite bwo kohereza ubutabazi bw’ibanze. Ntimujye muri aka gace ku mpamvu iyo ari yo yose.”
Abashinzwe umutekano muri Uganda bajyanye imodoka ebyiri z’uwahoze ari Perezida w’Inteko Ishinga Amategeko, Anita Annet Among, mu gihe akomeje gukorwaho iperereza ku nkomoko y’umutungo we utavugwaho umwe.
Tariki ya 16 Gicurasi 2026, urugo rwa Among rwatangiye gusakwa nyuma y’igihe gito arangije manda ya mbere nka Perezida w’Inteko, aho yanasabwe guhagarika gahunda yari afite yo kwiyamamariza manda ya kabiri.
Ku wa 17 Gicurasi, Among yemeje ko atazongera guhatanira uyu mwanya kandi ko azakomeza gukorana n’abari mu iperereza kugira ngo hamenyekane ukuri ku nkomoko y’umutungo we.
Mu gitondo cyo kuri uyu wa 18 Gicurasi, abamaze iminsi basaka urugo rwa Among bagaragaye bahakura imodoka ze ebyiri, zirimo Rolls-Royce Cullinan ifite agaciro k’ibihumbi 400 by’Amadolari na Range Rover.
Ikinyamakuru Daily Monitor cyatangaje ko izi modoka zajyanywe kuri laboratwari nkuru y’igihugu iri mu Mujyi wa Kampala.
Imodoka za Anitha Among zapakiwe mu makamyo ya Polisi
Iyi Rolls-Royce ifite agaciro k’ibihumbi 400 by’Amadolari
Zombi zajyanywe kuri laboratwari nkuru ya Uganda, i Kampala
Muri Kenya abakora mu nzego z’ubwikorezi bahagaritse akazi kubera uburyo ibiciro by’ibikomoka kuri peteroli bikomeje gutumbagira cyane muri iki gihugu.
Mu ijoro ryo ku wa 17 rishyira ku wa 18 Gicurasi 2026, nibwo abatwara abagenzi batangiye ibikorwa byo kwigaragambya binyuze mu guhagarika akazi.
Ibi byatumye abagenzi bo mu ngeri zitandukanye barimo abanyeshuri bari bagiye ku ishuri, abakozi bari bagiye mu kazi ndetse n’abandi babura uko bagenda kubera ko imodoka muri gare zari zabuze.
Ku wa 14 Gicurasi 2026, nibwo Urwego rushinzwe kugenzura ingufu n’ibikomoka kuri petelori, EPRA, rwatangaje ko ibiciro by’ibikomoka kuri peteroli byazamutse cyane muri iki gihugu.
EPRA yatangaje ko ibiciro bya lisansi byiyongereyeho amashilingi 16,65 aho byageze ku mashilingi 214,25 mu gihe litiro ya mazutu yo yiyongereyeho amashilingi 46,29 bituma igiciro cyayo kigera ku mashilingi 242,92.
Ihuriro ry’abashoferi muri Kenya ryahise rihamagarira abakora mu bijyanye no gutwara abagenzi bahagarika ibikorwa byo kubatwara kubera iryo tumbagira ry’ibiciro.
Iri huriro ryatangaje ko kuba ibiciro bya lisansi bikomeza gutumbagira bikomeje gutuma ibintu byose byiyongera birimo ibiciro by’ingendo, iby’amashanyarazi, iby’ibiryo ndetse n’ibindi bikomeje gutuma ubuzima bw’Abanya-Kenya bukomeza kujya habi.
Mu byo basaba harimo ko Guverinoma ya Kenya ikwiriye gukora ibishoboka byose ikaba yareba uburyo igiciro cy’ibikomoka kuri peteroli birimo lisansi, mazutu bigabanyirizwa igiciro.
Ntabwo byagarukiye aho kuko basabye ko Opiyo Wandayi usanzwe ari Minisitiri w’Ingufu na Peteroli, yegura ndetse n’uru rwego rushinzwe kugenzura ingufu n’ibikomoka kuri peteroli rukavaho hagashyirwaho urundi.
Basabye abagize inzego zitandukanye barimo abacuruzi ndetse n’abakozi kujya mu myigaragambyo y’amahoro yo gushyira igitutu kuri Leta kugira ngo ibyo bayisabye bishyirwe mu bikorwa.
Iki kibazo cyafashe indi ntera ubwo Koperative yo kubitsa no kuguriza y’abashoferi batwara imodoka zizwi nka matatu [Matatu Saccos], yahagarikaga ibikorwa byayo mu gushyigikira iyi myigaragambyo.
Ibi byakurikiwe n’ibigo bifite imodoka nini zo gutwara abantu muri Kenya birimo Super Metro, Metro Tans, Latema Travelers na Forward Travelers, byahagaritse ibikorwa byo gutwara abagenzi mu rwego rwo kwigaragambya kubera ko ibiciro by’ibikomoka kuri peteroli muri iki gihugu bikomeje kwiyongera.
Minisitiri w’Imari n’Igenamigambi ry’ubukungu muri Kenya, John Mbadi, yavuze ko iyi myigaragambyo idakenewe kubera ko guverinoma y’iki gihugu ikomeje gukora ibishoboka byose kugira ngo ibiciro by’ibikomoka kuri peteroli bitazamuka cyane.
Yagaragaje ko kuba ibi biciro by’ibikomoka kuri peteroli byarazamutse atari igihugu cyabizamuye ku bushake bwacyo, ahubwo ko ari ukubera intambara ikomeje guhanganisha Amerika, Israel na Iran yatumye iki gihugu cyo muri Aziya gifunga inzira ya Hormuz inyuzwamo 20% by’ibikomoka kuri peteroli bikoreshwa ku Isi.
Muri Kenya abatwara abagenzi mu modoka bigaragambije, ingendo zirahagarara
Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye ryita ku buzima (OMS/WHO) ryatangaje ko icyorezo cya Ebola cyadutse muri Repubulika ya Demokarasi ya Congo (DRC) no muri Uganda ari ikibazo cy’ubuzima rusange cyihutirwa gihangayikishije isi, nyuma yuko hatangajwe umuntu wa mbere wishwe na Ebola hanze ya DRC.
Ku wa gatandatu, byamenyekanye ko umurwayi wapfiriye muri Uganda bari bamusanzemo Ebola.
OMS yaburiye ko hari ibyago byinshi ko gikwirakwira hakurya y’imipaka kubera urujya n’uruza rw’abaturage n’inzira ziri hagati y’ibihugu byo mu karere.
Benshi mu bishwe na Ebola babonetse mu turere dutatu tw’ubuvuzi mu ntara ya Ituri mu majyaruguru ashyira uburasirazuba bwa DRC. Ariko umuntu umwe yemejwe ko yishwe na Ebola mu murwa mukuru Kinshasa, bicyekwa ko yari umurwayi wari usubiye i Kinshasa avuye mu ntara ya Ituri.
OMS yavuze ko iyi virusi yageze hakurya y’imipaka ya DRC, abantu babiri bakaba bemejwe muri Uganda ko banduye Ebola. Abategetsi bo muri Uganda bavuze ko umugabo w’imyaka 59 wapfuye ku wa kane bari bamusanzemo Ebola.
Nta nkingo zemewe ziriho cyangwa umuti wemewe w’iyi Ebola yo mu bwoko bwa Bundibugyo yo muri iki cyorezo cyadutse ku nshuro ya 17 muri DRC. OMS ivuga ko muri rusange Ebola yica ku kigero cya 50%.
Ikwirakwira iyo habayeho guhura kw’amatembabuzi yo mu mubiri ndetse binyuze no mu mubiri wakomeretse cyangwa wakatitse, igateza kuva amaraso cyane ndetse n’ingingo z’umubiri zikananirwa gukora.
Ibimenyetso by’ibanze bya virusi ya Ebola birimo nko guhinda umuriro, kubabara imitsi, kugira umunaniro, kuribwa umutwe no kubabara mu muhogo, ndetse bikurikirwa no kuruka, gucibwamo (guhitwa), gusesa ibiheri no kuva amaraso.
Dr Jean Kaseya uyobora ikigo cy’Afurika cyo kurwanya no gukumira indwara (Africa CDC), yavuze ko amakuru yakusanyijwe kugeza ku itariki ya 15 Gicurasi (5) uyu mwaka agaragaza ko kuri ubu DRC irimo gusuzuma abantu 336 bacyekwa ko banduye Ebola.
Abantu 87 bamaze kwemezwa ko bishwe na Ebola mu turere (zone) dutatu tw’ubuvuzi two mu ntara ya Ituri: akarere k’ubuvuzi ka Mongwalu kapfuyemo abantu 57, akarere k’ubuvuzi ka Rwampara gapfamo abantu 27, mu gihe akarere k’ubuvuzi ka Bunia – umurwa mukuru w’intara ya Ituri – kapfuyemo abantu batatu.
Dr Kaseya yongeyeho ko ibipimo 13 byemejwe ko birimo virusi ya Ebola yo mu bwoko bwa Bundibugyo.
OMS yavuze ko iyi virusi yageze hakurya y’imipaka ya Repubulika ya Demokarasi ya Congo, abantu babiri bakaba bemejwe muri Uganda ko banduye Ebola
Kuri iki Cyumweru, itariki ya 17 Gicurasi 2026, ahagana saa kumi n’imwe za mu gitondo yibasiye urusengero rw’Itorero rya Shekinah Tabernacle, riyoborwa na Pasiteri Richard Diyoka Nsanguluja, riherereye mu gace ka Debonhomme kuri Lumumba Boulevard i Kinshasa mu murwa mukuru wa RDC.
Amakururu aturuka muri ako gace aravuga ko ku bw’amahirwe, nta bantu bahasize ubuzima, kuko umuriro watangiye mbere yo gutangira amasengesho yo ku Cyumweru.
Ku rundi ruhande ariko, biravugwa ko ibyangiritse ari byinshi: hafi 90% by’ibikoresho byari mu rusengero byahiye birakongoka nk’uko amakuru agera kuri Kivu Morning Post avuga.
Mu gihe icyateye inkongi y’umuriro gikomeje gukorwaho iperereza (nubwo hakekwa court-circuit), i Kinshasa harategurwa uburyo bwo gufasha Pasiteri Richard Diyoka hamwe n’ibihumbi by’abayoboke be kongera kubaka urusengero rwabo.