Blog

  • U Rwanda rwasabye Maroc gushyigikira kandidatire ya Mushikiwabo muri OIF

    U Rwanda rwasabye Maroc gushyigikira kandidatire ya Mushikiwabo muri OIF

    Minisitiri w’Ububanyi n’Amahanga n’Ubutwererane, Amb Olivier Nduhungirehe yagiranye ibiganiro na mugenzi we Maroc, Nasser Bourita, bagaruka ku mubano w’ibihugu byombi ndetse amushyikiriza ibaruwa Perezida Kagame yageneye umwami Mohammed VI.

    Ibiganiro by’impande zombi byabaye ku wa 21 Gicurasi 2026, i Rabbat, byibanze ku gushimangira umubano n’ubufatanye hagati y’u Rwanda n’Ubwami bwa Maroc.

    Ubutumwa bwashyizwe hanze bugaragaza ko Minisitiri Amb Nduhungirehe yahaye mugenzi we ibaruwa Perezida Kagame yandikiye Umwami Mohammed VI.

    Ubutumwa Amb Nduhungirehe yanditse kuri X buvuga ko ibaruwa ya Perezida Kagame ikubiyemo ubutumwa bwo gusaba gushyigikira kandidatire ya Mushikiwabo muri OIF.

    Ari “Mu butumwa bwe, Perezida Kagame yasabye Umwami Mohammed VI wa Maroc gushyigikira kandidatire ya Louise Mushikiwabo ku mwanya w’Umunyamabanga Mukuru wa OIF mu matora azaba ku wa 14-16 Ugushyingo 2026 i Siem Riep muri Cambodia.”

    Mushikiwabo naramuka atowe azaba ayoboye manda ya gatatu, akureho agahigo kakozwe na Abdou Diouf wo muri Sénégal, wabaye Umunyamabanga Mukuru wa OIF kuva mu 2003 kugeza mu 2014.

    OIF ni umuryango washinzwe mu myaka ya 1970 ariko iri zina warifashe mu 2005.

    Ku wa 20 Werurwe 1970 nibwo hasinywe amasezerano ashyiraho ishami rirengera ubufatanye n’umuco mu bihugu 21, bigizwemo uruhare na Léopold Sédar Senghor wayoboraga Sénégal, Habib Bourguiba wa Tunisia, Hamani Diori wa Niger n’Igikomangoma Norodom Sihanouk cya Cambodia.

    Magingo aya, uyu muryango ugizwe n’ibihugu 57 na za Guverinoma, bitatu bitari ibinyamuryango ku buryo bwuzuye na 20 by’indorerezi. U Rwanda ni kimwe mu bihugu byawinjiyemo utaritwa izina rufite uyu munsi mu 1970.

    Nyuma y’imyaka icyenda rubarizwa muri uyu muryango, muri Gicurasi 1979, rwakiriye inama ihuza Afurika n’u Bufaransa yabaga ku nshuro ya gatandatu.

    Minisitiri Nduhungirehe na mugenzi we Nasser Bourita baganiriye ku gushimangira umubano w’ibihugu byombi

    Ibiganiro byibanze ku gushimangira umubano w’ibihugu byombi

    Minisitiri Amb Nduhungirehe yashyikirije Nasser Bourita ibaruwa Perezida Kagame yandikiye Umwami Mohammed VI


  • Isi yizihije umunsi mpuzamahanga w’ibinyabuzima

    Isi yizihije umunsi mpuzamahanga w’ibinyabuzima

    Ku wa 22 Gicurasi buri mwaka, isi yose yizihiza Umunsi Mpuzamahanga w’Ibinyabuzima (International Day for Biological Diversity), umunsi ugamije kwibutsa abantu bose ko kubungabunga ibinyabuzima ari inshingano ya buri wese kandi ko bifitanye isano rikomeye n’ubuzima bw’abantu. Insanganyamatsiko y’uyu mwaka igira iti: “Conservation is Health”, bishatse kuvuga ko kubungabunga urusobe rw’ibinyabuzima ari byo shingiro ry’ubuzima bwiza.

    Ibinyabuzima birimo amashyamba, ibimera, inyamaswa, ibinyabuzima byo mu mazi ndetse n’udusimba dutandukanye bigira uruhare runini mu mibereho ya muntu. Abashakashatsi bagaragaza ko ibiribwa byinshi abantu barya, imiti ikoreshwa mu buvuzi ndetse n’umwuka mwiza duhumeka byose bishingiye ku rusobe rw’ibinyabuzima rwitaweho neza. Iyo ibidukikije byangiritse, n’ubuzima bw’abantu burahazaharira.

    Mu myaka yashize, isi yakomeje guhura n’ibibazo bikomeye birimo iyangirika ry’amashyamba, ihumana ry’ibidukikije, ubushyuhe bukabije ndetse no gucika kw’amoko menshi y’ibinyabuzima. Ibi byose bigira ingaruka ku buzima bwa muntu, kuko byongera indwara ziterwa n’ihumana ry’ikirere, amapfa, inzara ndetse n’ibyorezo bishobora guturuka ku ihindagurika ry’urusobe rw’ibinyabuzima.

    Mu Rwanda, hashyizwe imbaraga nyinshi mu kubungabunga ibidukikije n’ibinyabuzima. Pariki z’igihugu nka Pariki y’Igihugu y’Ibirunga, Pariki y’Igihugu ya Nyungwe na Pariki y’Igihugu y’Akagera zikomeje kurindwa no gutezwa imbere, bituma amoko menshi y’inyamaswa n’ibimera akomeza kubaho. U Rwanda kandi rwashyize imbere gahunda zo gutera ibiti, kurwanya isuri no gukangurira abaturage kubungabunga amazi n’amashyamba.

    Abahanga mu bidukikije bavuga ko kubungabunga ibinyabuzima bidakorwa gusa n’inzego za Leta cyangwa imiryango mpuzamahanga, ahubwo bisaba uruhare rwa buri muntu. Kwirinda kwangiza ibidukikije, gutera ibiti, kudatema amashyamba no gukoresha neza umutungo kamere ni zimwe mu nzira zafasha kurengera ubuzima bw’iki gihe n’ubw’abazadukomokaho.

    Uyu munsi mpuzamahanga ni umwanya wo kongera kuzirikana ko ubuzima bwiza budashoboka hatabayeho ibidukikije bizima. Iyo turinze ibinyabuzima, tuba turinze amazi tunywa, umwuka duhumeka n’ibiribwa bidutunga. Mu yandi magambo, kubungabunga ibidukikije ni ukubungabunga ubuzima bwa muntu n’ahazaza h’isi yose.

    By:Florence Uwamaliya 

  • Ibiyobyabwenge n’Ubuzima bwo mu mutwe bikomeje guhangayikisha: Strive Foundation Rwanda yahuguye abanyamakuru

    Ibiyobyabwenge n’Ubuzima bwo mu mutwe bikomeje guhangayikisha: Strive Foundation Rwanda yahuguye abanyamakuru

    Mu rwego rwo gukomeza kurwanya ikoreshwa ry’ibiyobyabwenge no guteza imbere ubuzima bwo mu mutwe, umuryango Strive Foundation Rwanda yahuguye abanyamakuru  Igamije kubongerera ubumenyi ku bibazo byugarije urubyiruko birimo ikoreshwa ry’ibiyobyabwenge, ubuzima bwo mu mutwe ndetse n’uburyo itangazamakuru ryagira uruhare mu gukumira ibyo bibazo.

    Aya mahugurwa yahuje impuguke mu by’ubuzima, abafatanyabikorwa batandukanye ndetse n’abanyamakuru baturutse mu bitangazamakuru bitandukanye, hagamijwe gutanga amakuru yimbitse ku ngaruka ziterwa n’ibiyobyabwenge cyane cyane heroin, urumogi, inzoga n’ibindi biyobyabwenge bikomeje kwibasira urubyiruko.

    Mu kiganiro cyatanzwe na  Dr. Dinamo Ndacyayisenga yasobanuye ko ubuzima bwo mu mutwe bukiri ikibazo gikomeye mu bihugu byinshi bikiri mu nzira y’amajyambere harimo n’u Rwanda, aho abantu benshi bafite ibibazo byo mu mutwe batabasha kubona ubuvuzi n’ubujyanama bukwiye.

    Dr. Dinamo Ndacyayisenga atanga ibiganiro

    Yavuze ko nyuma ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, u Rwanda rwahuye n’umubare munini w’abafite ibibazo byo mu mutwe birimo ihungabana, agahinda gakabije, kwiheba ndetse n’ibibazo bifitanye isano n’ikoreshwa ry’ibiyobyabwenge. Yagaragaje ko ubushakashatsi bwakozwe bwerekana ko umuntu umwe muri batanu mu Rwanda ashobora kuba afite ikibazo kijyanye n’ubuzima bwo mu mutwe, mu gihe abarokotse Jenoside bafite ibyago biri hejuru inshuro eshatu cyangwa enye.

    Ndacyayisenga Dinamo yavuze kandi ko mu gihe cyo kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi, hagaragara abantu benshi bagira ibibazo by’ihungabana rikabije, ibintu bigaragaza ko hakenewe gukomeza gushora imari mu buvuzi bwo mu mutwe no mu bukangurambaga bwo gufasha abaturage.

    Kuruhande rw’ibiyobyabwenge, Dr.Antoine Hagenimana, inzobere mu kurwanya ibiyobyabwenge,  akaba umukozi wa RBC yakuza ko urubyiruko rukomeje kuba mu kaga gakomeye bitewe n’ubwiyongere  bakoresha ibiyobyabwenge by’umwihariko heroin ikoreshwa hakoreshejwe inshinge.

    Dr.Antoine Hagenimana umukozi muri RBC

    Yasobanuye ko ikoreshwa ry’inshinge zisangirwa ryongera ibyago byo kwandura Virusi itera Sida, Hepatite B na Hepatite C, ndetse n’izindi ndwara zandurira mu maraso. Yongeyeho ko abakoresha ibiyobyabwenge bahura n’ivangura no guhezwa, bigatuma bamwe batinya kugana amavuriro cyangwa gusaba ubufasha.

    Antoine  Hagenimana  yavuze ko hakenewe uburyo bwagutse bwo gufasha abakoresha ibiyobyabwenge harimo kubaha ubujyanama, gahunda zo kubafasha kuva ku biyobyabwenge, kubegereza imiti nka methadone ndetse no kubafasha gusubira mu buzima busanzwe binyuze mu mahugurwa y’imyuga no kubona akazi.

    Yagize ati: “Kurwanya ibiyobyabwenge ntibigarukira gusa ku gufata ababicuruza cyangwa ababikoresha, ahubwo bisaba no gufasha abafashwe n’iki kibazo kubona ubuvuzi, ubujyanama no kongera kwiyubaka.”

    Abitabiriye aya mahugurwa bagaragarijwe kandi ko itangazamakuru rifite uruhare runini mu gutanga amakuru afasha abaturage gusobanukirwa ibibazo by’ubuzima bwo mu mutwe no kurwanya stigmate ikigaragara ku bantu bafite ibibazo byo mu mutwe cyangwa abakoresha ibiyobyabwenge.

    MUSHAIJA Geoffrey  umukozi muri  Strive Foundation  yavuze ko izakomeza gukorana n’inzego zitandukanye mu gukangurira urubyiruko kwirinda ibiyobyabwenge no guteza imbere ubuzima bwo mu mutwe, hagamijwe kubaka sosiyete ifite ubuzima bwiza kandi itekanye.

    MUSHAIJA Geoffrey umukozi muri Strive Foundation Rwanda

    By:Florence Uwamaliya 

  • Amerika iri kugerageza urukingo rwa Ebola

    Amerika iri kugerageza urukingo rwa Ebola

    Minisiteri y’Ubuzima muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika (HHS), iri gukorana n’ikigo gikora imiti n’inkingo, Mapp Biopharmaceutical, kugira ngo haboneke urukingo rwa Ebola rushobora gufasha abafite ibyago byo kuyandura.

    Ku wa 20 Werurwe ni bwo HHS yatangaje ko Mapp Biopharmaceutical iri gukorana n’Urwego rw’Ubushakashatsi ku buzima (BARDA), kugira ngo hakorwe inkingo zahabwa abafite ibyago byo kwandura Ebola mu buryo bwo kwirinda.

    Biri gukorwa mu bufatanye bwa BARDA bwo guhangana na Virus ya Ebola yo Sudan imeze nk’izindi ndetse ishobora gukora no kuri Virusi ya Bundibugyo ari na yo yibasiye abo muri Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo na Uganda.

    Mu mpera z’icyumweru gishize nibwo byatangajwe ko mu Ntara ya Ituri yo muri RDC habonetse umurwayi wa Ebola.
    Umuyobozi Mukuru w’Ishami rya Loni ryita ku Buzima, OMS, Dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, yatangaje ko abarenga 600 bamaze kwandura Ebola abandi bagera kuri 139 bicwa n’iki cyorezo.

    Uburyo bwo gukoresha uyu muti buri gukorwaho na Amerika ndetse na FDA

    OMS kandi ku wa 20 Gicurasi 2026 yavuze ko bishobora gutwara amezi icyenda kugira ngo urukingo rwa virusi ya Ebola izwi nka Bundibugyo ruboneke.

    Iyi virusi ya Ebola izwi nka Bundibugyo virus yabonetse bwa mbere muri Uganda mu 2007-2008, yandura abantu 149, yica 37. Mu 2012 yagaragaye muri RDC mu gace ka Isiro, yandurwa n’abantu 57, yica 29.

    Amerika iri kugerageza urukingo rwa Ebola

  • Inyungu fatizo ya BNR yazamuwe ishyirwa ku 8,25%

    Inyungu fatizo ya BNR yazamuwe ishyirwa ku 8,25%

    Banki Nkuru y’Igihugu yazamuye urwunguko rwayo ruva kuri 7,25% rwari rwashyizweho muri Gashyantare uyu mwaka, irushyira ku 8,25% mu guhangana n’izamuka ry’ibiciro ku masoko rikomeje kwiyongera.

    Muri Gashyantare uyu mwaka, urwunguko rwa BNR rwari rwashyizwe kuri 7,25% kugira ngo ibashe guhangana n’izamuka ry’ibiciro ku masoko.

    Guverineri wa Banki Nkuru y’Igihugu, Soraya Hakuziyaremye, yavuze ko iri zamuka rya 1% ry’urwunguko rwa BNR “rigamije gusubiza hasi umuvuduko w’izamuka ry’ibiciro ku masoko ukaguma mu mbago za BNR nk’imwe mu ngingo z’ingenzi mu gusigasira izamuka ry’ubukungu”.

    Hakuziyaremye ati “Politiki y’ifaranga icyo ufasha ni ukugira ngo umuvuduko w’izamuka ry’ibiciro udakomeza kwiyongera kuko ubu warenze imbago za BNR za 2-8%.”

    Yavuze ko iyi myanzuro yafashwe kugira ngo izamuka ry’ibiciro ritagira ingaruka ku bushobozi bw’umuturage bwo guhaha, aho intego ari uko mu gihe giciriritse, nibura mu myaka ibiri cyangwa itatu, izamuka ry’ibiciro ritarenga 5%.

    Mu gihembwe cya 2026, umuvuduko w’izamuka ry’ibiciro wageze ku 9,1% uvuye kuri 7,4% mu gihembwe cya kane cy’umwaka wa 2025, biturutse ku bwiyongere bw’umuvuduko w’izamuka ry’ibiciro.

    Umuvuduko w’izamuka ry’ibiciro wageze kuri 13,% muri Mata uvuye ku 9,2% muri Werurwe, aho wagiye hejuru y’imbago ngenderwaho yo hagati ya 2% na 8%.

    Mu byatumye izamuka ry’ibiciro rijya hejuru cyane harimo ibiciro by’ibiribwa n’ibikomoka ku ngufu.

    BNR iteganya ko umuvuduko w’izamuka ry’ibiciro mu 2026 uzaba uri ku mpuzandengo ya 13,9% aho kuba 9,4% byari byatangajwe nk’iteganyamibare ryo muri Gashyantare.

    Izi mpinduka zatewe n’impamvu zitandukanye, zaba izituruka imbere mu gihugu n’izikomoka hanze y’igihugu. Izo mpinduka zirimo izamuka ry’ibiciro by’ibikomoka kuri peteroli n’ibiciro bya gazi biturutse ku bushyamirane hagati ya Amerika, Israel na Iran, ndetse no kwiyongera kw’ikiguzi cy’ubwikorezi bw’ibicuruzwa mu nyanja, nyuma y’ifungwa ry’Umuhora wa Horumuzi (Hormuz).

    BNR isobanura ko intambara yo mu Burasirazuba bwo hagati izatuma ubukungu bw’Isi bukomeza kuzamuka ku kigero cyo hasi aho byitezwe ko buzagera kuri 3,1% mu 2026.

    Ni mu gihe ibiciro ku masoko byo bizamuka ku kigero cya 4,4% ku Isi. Ibiciro bya lisansi ku isi hose bizakomeza kuzamuka ku kigero cya 24,6% muri uyu mwaka mu gihe iyi ntambara yakomeza.

    Guverineri Hakuziyaremye yavuze ko umwanzuro wo kongera urwunguko rwa BNR, ari ugufasha ko kugira ngo Abanyarwanda bakomeza kugira ubushobozi bwo guhaha ku masoko

    Ati “Ni ukugira ngo tugabanye iki gitutu ku muvuduko w’izamuka ry’ibiciro.”

    Yasabye Abanyarwanda guhindura uko bakoresha amafaranga, avuga ko mu gihe iyi ntambara bitazwi neza igihe izarangirira, bikwiriye ko abantu bagabanya ingendo zitari ngombwa, “ kugira ngo umuntu arebe uko yahangana n’izi ngaruka.”

    Yavuze ko iyo habaye impinduka zigera ku bukungu bwose, hari ibintu umuntu aba agomba guhindura.

    BNR ivuga ko kuva mu 2020, ubukungu bwahuye n’ibibazo bitandukanye kuva ku cyorezo cya Covid-19, ingaruka z’intambara y’u Burusiya na Ukraine, imyuzure yibasiye u Rwanda kandi ko muri ibyo bihe byose hari ingamba zafashwe mu gutuma ubukungu budahungabana.

    Yavuze ko muri ibi bihe hari bimwe nk’igihugu kitagira icyo gikoraho, ariko iyo hari ibishoboka hagomba gufatwa ingamba ku buryo umuvuduko udakomeza kuzamuka cyane.

    BNR isobanura ko intambara yo mu Burasirazuba bwo hagati izatuma ubukungu bukomeza kugenda ku kigero cyo hasi, aho ubukungu bw’Isi byitezwe ko buzagera kuri 3,1%.

    Ikinyuranyo cy’ibyo u Rwanda rwohereza mu mahanga n’ibyo rutumizayo cyagabanutse ku kigero cya 23,2% mu gihembwe cya mbere cy’uyu mwaka, kubera izamuka mu gaciro k’ibyoherejwe mu mahanga birimo icyayi, ikawa n’ibindi.

    Yavuze ko muri Mata izamuka ry’ibiciro ryatewe ahanini n’izamuka ry’ibikomoka kuri peteroli hamwe n’ibindi birimo ibicanwa.

  • Ambasaderi Urujeni yatanze kopi z’impapuro zimwemerera guhagararira u Rwanda i Vatican

    Ambasaderi Urujeni yatanze kopi z’impapuro zimwemerera guhagararira u Rwanda i Vatican

    Ambasaderi w’u Rwanda mu Busuwisi, Liechtenstein, Slovenia no mu miryango mpuzamahanga ikorera i Genève, Urujeni Manzi Bakuramutsa, yatanze kopi z’impapuro zimwemerera guhagarira u Rwanda i Vatican.

    Izi kopi yazishyikirije Umunyamabanga wa Leta ya Vatican ushinzwe ububanyi n’amahanga ndetse n’imiryango mpuzamahanga, Musenyeri Paul Richard Gallagher, ku wa 20 Gicurasi 2026.

    Mu ntangiriro z’icyumweru, Ambasaderi Bakuramutsa kandi yahuye n’Umunyamabanga Mukuru wungirije wa Leta ya Vatican, Musenyeri Paolo Rudelli n’Umuyobozi ushinzwe protocole muri iyi Leta, Musenyeri Javier Domingo Fernandez.

    Nyuma yo gutanga izi kopi, ku wa 20 Gicurasi Ambasaderi Bakuramutsa yakiriwe n’Umunyamabanga Mukuru wa Leta ya Vatican, Cardinal Pietro Parolin.

    Ambasade y’u Rwanda mu Busuwisi yatangaje ko ibiganiro byahuje impande zombi byibanze ku kongerera imbaraga ubufatanye bumaze igihe kirekira hagati y’u Rwanda na Kiliziya Gatolika.

    Biteganyijwe ko nyuma yo gutanga kopi, Ambasaderi Bakuramutsa ashyikiriza Umushumba wa Kiliziya Gatolika, Papa Leo XIV, impapuro zimwemerera guhagararira u Rwanda i Vatican.

    Ambasaderi Urujeni Manzi Bakuramutsa yashyikirije Musenyeri Paul Richard Gallagher kopi z’impapuro zimwemerera guhagararira u Rwanda i Vatican

    Ambasaderi Bakuramutsa yakiriwe n’Umunyamabanga Mukuru wa Leta ya Vatican, Cardinal Pietro Parolin

    Yanahuye na Musenyeri Paolo Rudelli ushinzwe ububanyi n’amahanga muri Vatican


  • Kenya: Abana b’ingimbi n’abangavu bakoze imibonano mpuzabitsina ku bwumvikane bakomorewe

    Kenya: Abana b’ingimbi n’abangavu bakoze imibonano mpuzabitsina ku bwumvikane bakomorewe

    Urukiko Rukuru rwa Nairobi muri Kenya, kuwa Gatatu rwategetse ko ingingo zimwe z’itegeko rihana ibyaha by’imibonano mpuzabitsina zitagomba gukora ku bana (teens/ adolescents) b’imyaka yegeranye bakoze imibonano mpuzabitsina ku bwumvikane bwabo.

    Ni icyemezo impirimbanyi ziteze ko kigiye kugena bushya uko iki gihugu gifata ibibazo by’imyifatire n’imibanire mu ngimbi n’abangavu bataruzuza imyaka y’ubukure.

    Uru rubanza rwashinzwe kubera ikirego cyo gukurikirana abahungu babiri ku cyaha cyo gufata ku ngufu umukobwa, abo bose bari mu myaka 17 na 19.

    Abareze bavuze ko zimwe mu ngingo z’itegeko rihana ibyaha by’imibonano mpuzabitsina zikoreshwa mu guhana abana bataruzuza imyaka y’ubukure bakoze imibonano mpuzabitsina bumvikanye aho kubarinda gukoresha nabi ubuto bwabo no guhindurwa ibikoresho mu mibonano mpuzabitsina.

    Impirimbanyi z’uburenganzira zivuga ko iki cyemezo kizagabanya ifungwa no gukurikirana mu nkiko abana bumvikanye gukora imibonano mpuzabitsina.

    Zivuga kandi ko bizatuma haba impinduka mu gushyiraho politike zifasha urubyiruko mu buryo bworoshye kugera kuri serivisi zijyanye n’ubuzima bw’imyororokere.

  • Urukiko rwa Loni rwanze kwimurira Musema Alfred muri gereza y’i La Haye

    Urukiko rwa Loni rwanze kwimurira Musema Alfred muri gereza y’i La Haye

    Urwego Mpuzamahanga Rwashyiriweho Gukora Imirimo y’Insigarira y’Inkiko Mpanabyaha (IRMCT) rwanze ubusabe bw’Umunyarwanda Musema Alfred bwo kuvanwa muri gereza yo muri Bénin, akimurirwa mu y’i La Haye mu Buholandi.

    Musema w’imyaka 76 y’amavuko yafatiwe mu Busuwisi tariki ya 11 Gashyantare 1995 ubwo yashakishwaga kugira ngo akurikiranweho uruhare yagize muri Jenoside yakorewe Abatutsi, muri Perefegitura ya Kibuye hagati ya Mata na Gicurasi 1994.

    Ni umwe mu bayoboye ibitero Interahamwe zagabye ku Batutsi ku musozi wa Gitwa tariki ya 26 Mata, uwa Muyira ku ya 13 n’iya 14 Gicurasi, n’ibindi byagabwe mu bice bitandukanye muri Gicurasi 1994 byapfiriyemo impunzi z’Abatutsi zabariwaga mu bihumbi.

    Ubushinjacyaha bwagaragaje ko Musema yagize uruhare rutaziguye mu bitero byagabwe ku musozi wa Rwirambo hagati ya tariki ya 27 Mata n’iya 3 Gicurasi, mu Mataba hagati muri Gicurasi no ku buvumo bwa Nyakavumu mu mpera za Gicurasi 1994; ahiciwe Abatutsi barenga 300 bafungiwe muri ubwo buvumo, baratwikwa.

    Abatangabuhamya basobanuye ko muri ibi bitero byose, Musema wari Umuyobozi w’uruganda rw’icyayi rwa Gisovu akaba n’umuntu wa hafi wa Aloys Ndimbati wari Burugumesitiri wa Komini Gisovu, yabaga yitwaje intwaro, kandi ko inshuro eshatu yarashe mu kivunge cy’Abatutsi bari bahunze ubwicanyi.

    Tariki ya 27 Mutarama 2000, Urukiko Mpanabyaha Mpuzamahanga rwa Arusha rwari rwarashyiriweho u Rwanda (ICTR), rwahamije Musema ibyaha byibasiye inyokomuntu birimo gukora jenoside, gutsemba no gusambanya ku gahato, rumukatira igifungo cya burundu.

    Musema yahakanye uruhare muri Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, arajurira. Tariki ya 16 Ugushyingo 2001, urugereko rw’ubujurire rwa ICTR rwamuhanaguyeho icyaha cyo gusambanya ku gahato, rushimangira ko ibindi yabikoze, rugumishaho igifungo cya burundu.

    Tariki ya 9 Ukuboza 2001, Musema yakuwe muri kasho ya ICTR, ajyanwa by’agateganyo muri gereza ya Mali. Tariki ya 19 Ukuboza 2018, yimuriwe muri gereza ya Bénin kugira ngo ahafungirwe igihe cy’igifungo yari asigaje.

    Inshuro eshatu, kuva muri Kanama 2019, Musema yasabye IRMCT gufata umwanzuro wo kumufungura mbere y’igihe, ashingiye ku mpamvu zirimo kuba yaritwaye neza muri gereza ariko uru rwego rubitera utwatsi kubera atigeze yemera ibyaha yakoze ngo anabyicuze.

    Perezida wa IRMCT, Graciela Gatti Santana, yagaragaje ko Musema yari umuntu ukomeye muri Kibuye, washoboraga gukumira ubwicanyi Interahamwe zakoreye Abatutsi ariko ko ntacyo yabikozeho kuko bishwe areba, akenshi na we azifasha kwica.

    Nyuma y’uko gufungurwa mbere y’igihe byanze, tariki ya 19 Gashyantare 2026, Musema yandikiye IRMCT ayisaba kumwimurira byihuse murri gereza ya Loni i La Haye, kugira ngo asuzumwe uburwayi afite, anahabwe ubuvuzi nk’uko byasabwe n’itsinda ry’abaganga.

    Musema yavugaga ko aho atarahabwa ubuvuzi muri Bénin kuko yari agitegereje ko ubwanditsi bwa IRMCT bwemeza amafaranga azifashishwa mu kumuvura, anasobanura ko ubuvuzi bw’umwimerere ku ndwara ye butaboneka i Cotonou.

    Graciela yibukije Musema ko inshuro nyinshi, umuganga wo muri gereza afungiwemo n’undi wo hanze bemeje ko muri Bénin hari ubuvuzi bwiza yahabwa, bidasabye kumwimurira i La Haye.

    Uyu mucamanza kandi yagaragaje ko raporo ya muganga wo muri gereza yo ku wa 2 Werurwe 2026 igaragaza ko ubuzima bwe bumeze neza, bityo ko nta mpamvu yihutirwa yatuma yoherezwa i La Haye kugira ngo ahabwe ubuvuzi bwihuse.

    Ku mbogamizi y’amafaranga y’ubuvuzi ubwanditsi bwa IRMCT butaremeza, Graciela yagaragaje ko nubwo Musema yari yasabye ay’imyaka itatu, ubwanditsi bwabaye bwemeje ubw’amezi atatu ya mbere.

  • Ebola: Les Léopards ya DR Congo yabujijwe guca i Kinshasa mbere yo kujya muri US gukina igikombe cy’isi

    Ebola: Les Léopards ya DR Congo yabujijwe guca i Kinshasa mbere yo kujya muri US gukina igikombe cy’isi

    Gahunda z’ikipe y’igihugu ya DR Congo zahungabanyijwe n’icyiza cya Ebola Bundibujyo kibasiye iki gihugu mu myiteguro ya nyuma irimo mbere yo kujya mu gikombe cy’isi kizatangira mu kwezi gutaha, aho izakinira muri Amerika.

    Abakinnyi ba Les Leopards bagombaga guhurira i Kinshasa ku cyumweru tariki 25 z’uku kwezi, maze mu muhango ukomeye kuri stade ya Tata Raphaël i Kinshasa Perezida Tshisekedi agashyikiriza kapiteni w’iyi kipe Chancel Mbemba ibendera ry’igihugu imbere y’abafana ibihumbi.

    Ikipe ya Les Léopards itozwa n’umutoza wayo Sébastien Desabre igizwe na benshi bakina kandi baba ku mugabane w’Uburayi.

    Amakuru yemeza ko leta ya Amerika yategetse ko iyo kipe itanyura muri RD Congo mbere yo kujya muri Amerika.

    Mu rwego rwo kurinda iyi kipe ikiza cya Ebola ishyirahamwe ry’umupira w’amaguru ryaho ryatangaje ko iriya gahunda yari iteganyijwe gisubitswe.

    Iyi kipe izahurira mu Bubiligi, aho biteganyijwe ko izishimirwa n’abafana benshi mu muhango mbere y’uko yerekeza muri Amerika.

    DR Congo isubiye mu gikombe cy’isi nyuma y’imyaka irenga 50, umukino wayo wa mbere izawukina na Portugal tariki 17 z’ukwezi gutaha mu mujyi wa Houston, Texas. Iri mu itsinda K aho iri kumwe kandi na Colombia na Uzbekistan.

  •  Raúl Castro wayoboye Cuba arashinjwa na Amerika kuyihanurira indege

     Raúl Castro wayoboye Cuba arashinjwa na Amerika kuyihanurira indege

    Leta Zunze Ubumwe za Amerika zatangaje ibirego bikomeye bishinja uwahoze ayobora Cuba, Raúl Castro, uruhare mu ihanurwa ry’indege ebyiri z’abasivili byabaye mu mwaka wa 1996, ibintu byongeye gukaza umwuka mubi hagati ya Washington na Havana.

    Ibi byatangajwe n’Urwego rw’Ubutabera rwa Amerika (DOJ), rwasohoye dosiye y’ibirego bishinja Castro w’imyaka 94 icyaha cyo kwica no kugambanira abaturage b’Abanyamerika.

    Izo ndege zari iz’umutwe w’impunzi z’Abanya-Cuba witwa Brothers to the Rescue ukorera i Miami muri Leta ya Florida.

    Ku wa 24 Gashyantare 1996, indege eshatu nto za Cessna zahagurutse muri Florida zigamije gushakisha impunzi zari zigerageza guhunga Cuba zinyuze mu nyanja.

    Nk’uko iperereza ryakozwe n’inzego mpuzamahanga ribivuga, ebyiri muri izo ndege zarashwe n’indege z’intambara za Cuba zo mu bwoko bwa MiG, zikoresheje missiles mu kirere mpuzamahanga.

    Icyo gitero cyahitanye: Carlos Costa, Armando Alejandre Jr, Mario de la Peña, Pablo Morales

    Leta ya Cuba yakomeje kuvuga ko izo ndege zari zinjiye mu kirere cyayo mu buryo bunyuranyije n’amategeko, ariko raporo z’Umuryango w’Abibumbye ndetse n’Urukiko Mpuzamahanga rwita ku Burenganzira bwa Muntu muri Amerika (IACHR) zagaragaje ko zari mu kirere mpuzamahanga kandi zitari zifite intwaro.

    Muri icyo gihe, Raúl Castro yari Minisitiri w’Ingabo za Cuba ndetse afite ububasha ku gisirikare cyose cy’igihugu.

    Dosiye yashyizwe hanze igaragaza ibyaha birindwi birimo: Kugambanira no kwica Abanyamerika, Ibyaha bine by’ubwicanyi, Gusenya indege z’abasivili, Hari kandi abandi basirikare batanu ba Cuba bashinjwa gufatanya muri icyo gikorwa.

    Nubwo Castro akiri muri Cuba kandi bidasa n’ibyoroshye ko yashyikirizwa ubutabera bwa Amerika, abasesenguzi bavuga ko iki kirego gifite uburemere bukomeye.

    Bamwe babigereranya n’urubanza rwa Nicolás Maduro wa Venezuela, wari warashyiriweho impapuro zo kumuta muri yombi na Amerika mbere y’uko ibikorwa bya gisirikare n’iperereza bikazwa kuri leta ye.

    Uwahoze ayobora ibikorwa bya CIA, Dan Hoffman, yavuze ko Amerika ishobora kuba ifite gahunda zihariye zo gushaka uko Castro yazashyikirizwa ubutabera.

    Perezida wa Cuba uriho ubu, Miguel Díaz-Canel, yamaganye ibyo birego avuga ko ari “politiki ya Amerika idafite ishingiro mu mategeko” igamije gukomeza igitutu kuri Cuba.

    Ibi bibaye mu gihe Cuba iri mu bibazo bikomeye by’ubukungu, ibura ry’amashanyarazi ndetse n’ibihano bikomeye bafatiwe na Amerika.

    Abasesenguzi bavuga ko iki gikorwa cya Washington gishobora kongera umwuka mubi umaze imyaka myinshi hagati y’ibihugu byombi, ndetse kikaba ikimenyetso cy’uko Amerika ishaka gukomeza gushyira igitutu ku butegetsi bwa Cuba.