Musanze District is preparing to host the 21st edition of Kwita Izina, Rwanda’s renowned gorilla naming ceremony, scheduled for Friday, September 4, 2026. The event will take place in Kinigi, near Volcanoes National Park, a location that traditionally attracts large and diverse crowds.
According to the Rwanda Development Board (RDB), the organizer of the ceremony, the event is expected to bring together local communities, government leaders, international partners, and conservationists, as it does every year. Kwita Izina is an annual celebration dedicated to naming newborn mountain gorillas, while also highlighting Rwanda’s commitment to biodiversity conservation.
Inspired by the Rwandan tradition of naming newborn children, Kwita Izina was formalized in 2005 to strengthen conservation efforts and encourage community involvement in protecting mountain gorillas. Since its inception, more than 400 gorillas have been named, reflecting the country’s significant progress in safeguarding this endangered species.
For the 2026 edition, RDB emphasized that the focus will be on shared responsibility in protecting gorillas and their habitats, particularly among communities living near the park. Over the years, the ceremony has grown into one of Africa’s most prominent conservation events, attracting researchers, tourists, and environmental advocates from around the world.
However, the number of gorillas to be named this year and the identities of those who will name them have not yet been announced.
Kwita Izina also plays a vital role in promoting Rwanda’s tourism sector, especially gorilla trekking, which continues to draw visitors globally. In 2025, tourism generated $685 million, up from $647 million in 2024, marking a 6% increase. The number of visitors also rose by 9%, reaching 1.49 million.
Volcanoes National Park remains one of the country’s top tourist destinations, particularly for those seeking to see mountain gorillas under strict conservation guidelines and permit systems.
Over time, Kwita Izina has evolved beyond a traditional ceremony into a symbol of Rwanda’s dedication to sustainable conservation. It effectively blends cultural heritage with environmental protection, reinforcing Rwanda’s position as a global leader in sustainable tourism and wildlife conservation.
Tekereza gushora akayabo ukagura itike yo kujya kureba uduce twa kure ku mpera z’Isi, ariko ukisanga waheze mu nyanja hagati kubera ikibazo cy’indwara yica yabateye itunguranye.
Ibi ni byo byabaye ku bantu bagera ku 150 ubu baheze mu bwato bunini bwo mu Buholandi bwitwa M/V Hondius.
Ubu bwato bwahagurutse mu Mujyi wa Ushuaia mu Majyepfo ya Argentine muri Werurwe. Uru rugendo rwari ruteganyijwe kuba urw’inzozi, kuko abarugiyemo bashakaga kureba ibyiza nyaburanga byo ku Mugabane w’ubukonje wa Antarctique n’ahandi.
Ubwato bwanyuze kuri uyu mugabane, ibirwa bya Falkland, n’ahantu ha kure cyane nk’Ikirwa cya Nightingale no mu Birwa bya Tristan da Cunha mbere y’uko bugera mu mazi y’Ibirwa bya Cap-Vert ku wa 3 Gicurasi.
Inzozi zo gutembera Isi zabaye mbi ubwo abagenzi batangiraga kurwara. Umuntu wa mbere; umugabo w’Umuholandi, yapfuye tariki ya 11 Mata ubwo ubu bwato bwari buri kwerekeza mu Birwa bya Tristan da Cunha.
Umurambo we wagumye muri ubu bwato kugeza tariki ya 24 Mata, ubwo wavanwagamo bageze ku Kirwa cya St Helena, maze umugore we asohoka mu bwato kugira ngo amuherekeze. Uyu mugore na we yaje kurwara maze apfa nyuma y’iminsi itatu gusa.
Nyuma, u Buholandi bwatangaje ko uyu mugore yanduye virusi ya ‘hantavirus’ ikomoka ku mbeba. Ku itariki ya 2 Gicurasi, umugenzi wa gatatu ukomoka mu Budage na we yapfiriye muri ubu bwato.
Undi mugenzi ukomoka mu Bwongereza na we yararwaye bikomeye, avanwa mu bwato igitaraganya ajyanwa kuvurirwa muri Afurika y’Epfo, aho basanze yaranduye ‘hantavirus’.
Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye ryita ku Buzima, OMS, n’izindi nzego z’ubuzima byakomeje gukurikirana hafi ibiri kubera muri ubu bwato, aho kuri ubu hamaze kuboneka abantu barindwi bakekwaho cyangwa bemejwe ko banduye iyi virusi.
Leta ya Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo biciye mu ishyaka UDPS riyoboye iki gihugu, yasabye Perezida Donald Trump wa Leta Zunze Ubumwe za Amerika gushyiriraho Joseph Kabila impapuro mpuzamahanga zo kumuta muri yombi.
Ni amakuru yemejwe n’Umunyamabanga Mukuru wa ririya shyaka, Augustin Kabuya, mu rugendo rwateguwe na ririya shyaka ku wa Mbere tariki ya 4 Gicurasi i Kinshasa. Ni urugendo rwiswe urwo gushyigikira ibihano Amerika iheruka gufatira Joseph Kabila.
Kabuya yavuze ko ubusabe bwa Kinshasa kuri Amerika bwatanzwe n’ishyaka ayoboye biciye mu rwandiko ryashyikirije Ambasade ya Amerika i Kinshasa.
Yavuze ko nyuma y’ibihano byafatiwe Joseph Kabila, iri shyaka ryabaye ngombwa ko ritegura imyigaragambyo igamije kugaragariza amahanga ko rishyigikiye icyemezo cya Leta Zunze Ubumwe za Amerika.
Ati: “Mu myigaragambyo twakoze, twanasabye ubuyobozi bwa Amerika, by’umwihariko Perezida Donald Trump, kureba niba ubuyobozi bw’icyo gihugu bwatanga impapuro mpuzamahanga zo guta muri yombi Joseph Kabila.”
Ku wa 30 Mata ni bwo Urwego Rushinzwe Imari muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika biciye mu rwego rushinzwe kugenzura imitungo y’abanyamahanga, rwatangaje ko rwafatiye ibihano Kabila wayoboye RDC hagati ya 2001 na 2019.
Byari nyuma yo kumushinja gushyigikira umutwe wa Mouvement du 23 mars (M23) n’ihuriro rya Alliance du fleuve Congo, byombi bifitanye isano n’intambara imaze igihe mu Burasirazuba bwa Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo.
Kabila yamaganye ibyo bihano, agaragaza ko byashingiye ku birego bitagira gihamya ashinjwa na Leta ya Kinshasa.
Perezida wa Tanzania, Samia Suluhu, yagaragaje impungenge ku mugambi waganiriweho na Kenya na Uganda wo kwubakira hamwe uruganda rutunganya ibitoro mu gisagara ca Tanga kiri mu buraruko bwa Tanzania.
Avuga ku wa mbere mu kiganiro n’abamenyeshamakuru cabereye i Dar es Salaam, aho yari yakiriye Perezida wa Kenya William Ruto, Perezida Samia yavuze ko atigeze amenyeshwa uwo mugambi wo kwubaka urwo ruganda mu gihugu ciwe.
Yabajije ati: “Kubera iki (Perezida Ruto) wagiye gutangaza uruganda rw’igitoro i Tanga utabanje kungisha inama?”
Perezida Ruto, ari mu rugendo rw’akazi rw’iminsi ibiri muri Tanzania, yemeye ko hari ukutumvikana kuri ico kibazo, avuga ati:
“Naramenyeshejwe ko ayo makuru (yerekeye uruganda rw’ibitoro ku kivuko ca Tanga) atakiriwe neza… Iyo ndabimenya, nari gutangaza ko urwo ruganda rwokwubakwa i Mombasa (igisagara ca Kenya kiri ku kiyaga), kuko kwubaka uruganda nk’urwo ari akaryo kanini ku bucuruzi n’iterambere.”
Uwo mugambi wa Perezida Ruto wazanywe mu gihe akarere ka Afrika y’Ubuseruko kaguma gakeneye cane ibitoro bitunganijwe bizanwa bivuye hanze, cane cane biva mu Buseruko bwo Hagati, ivyo bigatuma ako karere gashobora guhungabanywa n’ihagarara ry’ivyo bicuruzwa canke ihindagurika ry’ibiciro, nk’uko vyabonetse mu ngaruka z’intambara hagati ya Amerika na Iran.
Mw’ijambo yashikirije mu nama yabereye i Nairobi itariki 23 z’ukwezi kwa kane, Prezida Ruto (Samia ntiyari yaje) yagize ati: “Tugiye kwubaka uruganda duhuriyeko i Tanga (muri Tanzania) kugira rudufashe twese, kuko urwo ruganda ruzotwara ibitoro biva muri DRC, ibitoro bivuye muri Kenya, ibitoro biva muri Sudani y’Epfo no muri Uganda.”
Umutunzi wa mbere muri Afrika, Aliko Dangote, yari yitavye iyo nama, yavuze ko niyashika ku masezerano n’ubutegetsi bwo muri Afrika y’Ubuseruko, azokora ibishoboka kugira urwo ruganda rwubakwe mu myaka ine canke itanu iri imbere.
Naho hari izo mpungenge, uru rugendo rwa Ruto rwashimangiye imigenderanire myiza hagati y’ibihugu vyombi. Perezida Samia na Perezida Ruto bashize umukono ku masezerano umunani ajanye n’ubudandaji, inguvu zitonona ikirere, umutekano, ubuhinga bwa none, ibikorwa remezo, uburimyi, ubukerarugendo hamwe no mu vy’indege.
Perezida Ruto yarashikirije kandi iciyumviro co gushinga inzira nini y’ubwikorezi yo mu karere, asaba ko hategurwa umugambi wo gushiraho umuhora w’ubwikorezi uva mu nzira ya gariyamoshi ya Kenya ugashika mu Burundi uciye muri Tanzania.
Uretse ibikorwa remezo, ivyo bihugu vyompi vyarashitse ku masezerano y’ubudandaji arenga 20 afise agaciro k’amadolari ya Amerika imiriyoni 500, akora ku bijanye n’ubukerarugendo, uburimyi n’inganda, mu gihe impande zompi zishaka gutsimbataza imigenderanire y’ubutunzi no gukuraho intambamyi z’ubudandaji zimaze igihe kirekire.
Iturika ryabereye mu ruganda rukora imiriro y’ibishashi mu Bushinwa ryishe abantu 26, rikomeretsa abandi 61, nkuko ibitangaza bya leta bibivuga.
Iryo turika ryabereye mu ruganda rwa Huasheng Fireworks ahagana saa kumi n’iminota 40 z’umugoroba (16:40) ku isaha yaho ku wa mbere, mu mujyi wa Liuyang, bituma abatabazi basaba ko abantu bose bari mu ntera y’ibirometero 3 uvuye ku ruganda bahava.
Abategetsi batangije igikorwa cyo gushakisha no gutabara bakoresheje abantu hafi 500, banita ku bakomeretse, mu gihe hifashishijwe n’imashini zikoranye ikoranabuhanga (robots) mu gushakisha abari baheze mu nyubako.
Insiguro y’isanamu,Abatabazi bimuye abantu bose bari mu ntera y’ibirometero 3 uvuye ku ruganda
Polisi iri gukora iperereza ku cyateye iryo turika. Yafashe ingamba zo kugenzura umuntu wari ushinzwe iyo sosiyete ikora imiriro y’ibishashi by’ibyishimo, nkuko ibitangazamakuru bya leta byabivuze.
Inkuru y’igitangazamakuru CCTV yavuze ko imyaka y’abakomeretse iri hagati y’imyaka 20 na 60, kandi bamwe bagize ibikomere ku magufa nyuma yo gukubitwa n’ibintu byaturutse ku guturika.
Perezida Xi Jinping yasabye ko hakorwa ibishoboka byose mu gushakisha abantu bakiri kuburirwa irengero no gutabara abakomeretse. Yanategetse ko hakorwa iperereza ku byabaye kugira ngo ababifitemo uruhare babihanirwe, nkuko ibitangazamakuru bya leta byabivuze.
Barack Obama wahoze ari perezida wa Leta Zunze Ubumwe za Amerika yatangaje ko igihe yari ku butegetsi Minisitiri w’Intebe Benjamin Netanyahu wa Israel yahaye Amerika ibitekerezo byo gutera Iran ariko akabyanga agahitamo inzira ya dipolomasi.
Mu kiganiro n’ikinyamakuru The New Yorker, Obama yavuze ko ingingo zo gusenya ubushobozi nikleyeri bwa Iran bakoresheje ibitero bya gisirikare ari zo n’ubu Netanyahu yabashije kumvisha Perezida Donald Trump maze bakagaba ibitero.
Obama yavuze ko ku gihe cye nka perezida, Netanyahu yasabye kenshi ko batera Iran ariko akamwangira.
Obama yavuze kandi ko ashidikanya ko iyi ntambara hari inyungu izaha Amerika cyangwa Israel.
Obama yagiye ku butegetsi muri Mutarama(1) 2009, nyuma gato ye muri Werurwe(3) Netanyahu na we ajya ku butegetsi muri Israel kuri manda ya kabiri yamaze imyaka 12.
Umubano wabo waranzwe no kutumvikana kugaragara ku bibazo birimo ikibazo cy’ingufu nikleyeri za Iran n’amakimbirane ya Israel na Palestine.
Obama yavuye ku butegetsi mu 2017 nyuma ya manda ebyiri, Netanyahu yagumye ku butegetsi kuri manda ye ya gatatu yatangiye mu 2022 akiriho n’ubu.
Raporo y’inzego z’ubutasi za Leta Zunze Ubumwe za Amerika yagaragaje ko nubwo hashize amezi arenga abiri icyo gihugu na Israel bitangije intambara kuri Iran, bitagize ingaruka zifatika kuri gahunda yayo yo gutunganya ingufu za nucléaire zikorwamo intwaro kirimbuzi nk’uko byari byitezwe.
Reuters yanditse ko abo mu nzego z’ubutasi za Amerika baganiriye n’ibitangazamakuru mpuzamahanga batangaje ko ubushobozi bwa Iran bwo kuba yakora intwaro kirimbuzi butahungabanye cyane ndetse ko buri ku rwego rwegereye uko bwari bumeze mbere y’iyi ntambara.
Hashingiwe kuri ubwo bushobozi mu by’ingufu za nucléaire Iran igifite, bishobora kuyitwara umwaka umwe gusa kugira ngo ibe imaze gutunganya intwaro kirimbuzi, mu gihe yahitamo gukomeza kuyitunganya.
Umwe mu bari mu nzego z’ubutasi yagize ati “Ibyo tubona ubu ni uko igihe Iran ishobora kumara ngo ibe yakoze intwaro ya kirimbuzi kitigeze gihinduka cyane ugereranyije n’uko byari bimeze mbere y’intambara.”
Iyo raporo igaragaza ko ibitero Amerika na Israel bagabye muri Iran byibanze cyane ku gusenya ibikorwa bya gisirikare bisanzwe by’ingabo ariko ntibyabashije mu buryo bufatika kwangiza ahatunganyirizwa ingufu za nucléaire.
Yerekana kandi ko kandi hari impungenge ku bijyanye n’ibilo 440 bya Iranium yifashishwa mu gutunganya intwaro kirimbuzi yari igeze ku kigero cya 60% kuko imwe muri yo yaburiwe irengero nyuma y’uko ibikorwa byo kuyigenzura byakorwaga n’Ikigo Mpuzamahanga gishinzwe ingufu za nucléaire (IAEA) Iran yanze ko bikomeza mu 2025.
Ibyo ngo bishobora kuba ari imwe mu mpamvu zituma ingaruka z’iyi ntambara zitagera cyane kuri gahunda ya Iran yo gutunganya ingufu za nucléaire, kuko ishobora kuba igifite ibikorwa byayo byinshi ahantu hihishe cyane ku buryo bigoye kubigeraho.
Nubwo bimeze bityo, ubuyobozi bwa Amerika bwakomeje gushimangira ko intego yabwo ari ukubuza Iran kugera ku ntwaro kirimbuzi ndetse Perezida Donald Trump yakunze kumvikana agaragaza ko ubushobozi bwa Iran mu by’ingufu za nucléaire bwangijwe mu buryo bufatika.
Abasesenguzi mu bya politiki basanga aya makuru mashya kuri gahunda ya Iran yo gutunganya ingufu za nucléaire ashobora gutuma hashakwa izindi ngamba zituma bihagarikwa cyane ko bigaragara ko ibitero bya gisirikare byonyine bidahagije ku guhagarika burundu iyo gahunda.
Intambara ya Iran nta kinini yangije ku bushobozi bwayo bwo gukora intwaro kirimbuzi
Kuri uyu wa Gatandatu taliki ya 02 Gicurasi 2026 kubufatanye bw’Akarere, Ibuka, inzego z’umutekano n’abaturage bifatanyije n’abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi, bagize Umuryango Urumuri Family-Maranyundo, mu gikorwa cyo Kwibuka ku nshuro ya 32 Jenoside yakorewe Abatutsi by’umwihariko hibukwa abiciwe ku musozi wa Maranyundo Umurenge wa Nyamata.
Umunyamabanga nshingwabikorwa w’umurenge muijambo ry’ikaze yavuze ko impamvu iteranirije abantu kumusozi wa maranyundo ari ukwibuka kunshuro ya 32 Genocide yakorewe abatutsi 1994, hibukwa abatutsi bari batuye mu duce dukikije uwo musozi bari bahahungiye , anakomoza kumateka yaranze Umurenge wa nyamata kuva mu mwaka wa 1959-1973 aho abatutsi bahejwe muri gahunda zose zigihugu ,hejuru ya byose Leta ikigisha abahutu kwanga abatutsi ndetse umututsi agafatwa nkumutwaro uremereye kumuhutu agomba kwikiza , akanafatwa nk’umunyamahanga mugihugu cye bigakurikirwa nubwacanyi bwabakorerwaga bya buri gihe kugeza Jenoside yo mu mwaka wa 1994 ibaye ikanemerwa , igahagarikwa n’Inkotanyi. Yagarutse kuburyo Jenoside yakorewe abatutsi 1994 yabaye amahanga arebera ntagire icyo abikoraho , kugeza ubwo habonetse umutabazi ariwe FPR INKOTANYI barayihagarika hagira abarokoka, aboneraho umwanya wo gushimira FPR INKOTANYI ni ngabo zayo zahagaritse Jenoside yakorewe abatutsi.
Michel Kayitaba watanze ikiganiro kubari bitabiriye umuhango wo kwibuka abazize Jenoside yakorewe abatutsi kumusozi wa maranyundo , yatangiye asobanura ko ubugome n’akarengane ko guhiga umututsi aho aherereye hose mugihugu byatangiye kuva mu myaka yo ha mbere mugihe cy’umwaduko wabakoroni bigizwemo uruhare n’ubuyobozi bubi.
Yagize ati “Ndi umuhamya w’amateka yacu kuko ndibuka ko igice kinini cy’ubuzima bwanjye nakimaze mpfa buri munsi bitewe nubwicanyi ndetse nitotezwa byakorerwaga abatutsi icyo gihe nubwo bititwaga Jenoside kugeza ubwo noneho iteguwe ikanashyirwa mubikorwa mu mwaka wa 1994.
Yongeyeho ati ” Icyo nshima Imana ni uko mu myaka 32 ishize nyimaze ntakiri uwo gupfa kandi urwo rugendo rwo kuba turiho , ndusangiye namwe mwese kubera icyo Imana Yakoze Ikoresheje Inkotanyi zikaturokora kandi zikanabohora igihugu ,zikagishyira mucyerekezo kivuga ngo nta Jenoside izongera kubaho ukundi”.
Canoni Kayitaba Michel
Murekatete Angelique watanze ubuhamya , Amateka ye ayahera mugihe cya 1992 ubwo ubwicanyi bwakorerwaga abatutsi mucyahoze ari Komini Kanzenze bwatangiraga mubyari bimeze nkigeragezwa rya Jenoside , benshi bakicwa ,ibyabo bigasahurwa imitungo yabo ikangizwa, na nyuma urwango rugakomeza guhemberwa aho umwana w’umuhutu yigishwaga ko umututsi ari inzoka kugeza mugihe cya Jenoside yo muri 1994.
Mubuhamya yatanze agaragaza ko urugendo rwe ari amateka akakaye cyane , yavuze ko yabuze benshi mu muryango we muri Jenoside yakorewe Abatutsi 1994 ,akaba yararokotse ari umwe mubana barindwi bavukanaga , cyakora akaba ashima Imana kuko yarokotse.
Ati” Ndashima Imana yandokoye kuko nubwo nasigaye ndi umwe ariko ntabwo umuryango wa Karangwa (umubyeyi we )wazimye byongeye narashibutse mfite abankomokaho.”
Murekatete Angelique
Umuyobozi w’Umuryango Urumuri Family-Maranyundo, Rev Sebadende Emmanuel, yashimiye abifatanije n’uyu muryango mu gikorwa cyo Kwibuka ku nshuro ya 32 Jenoside yakorewe Abatutsi, by’umwihariko abiciwe ku musozi wa Maranyundo. Yasabye ubufatanye mu gusigasira amateka ya Jenoside yakorewe Abatutsi. Yagarutse kumateka y’umuryango Urumuli Family-Maranyundo ,anashimira abawugize nuburyo barushaho kwiyubaka.
Kwibukira kuri uyu musozi wa Maranyundo bikozwe kunshuro ya gatanu .ibigaragaza ko urugendo rwo kwiyubaka no gukira ibikomere rutari rworoshye , kugeza ubu Umuryango Urumuli Family bagahamyaka ko bizahora bikorwa nk’ingarukamwaka , bakaba baraboneyeho no guha icyifuzo akarere ko bazahabwa ikibanza kuri uyu musozi uzwi nko KUGISUNZU kizashyirwaho ibikorwaremezo byagirira akamaro benshi.
Rev Sebadende Emmanuel
Umuyobozi wungirije uhagarariye Ibuka mubutumwa yatanze yavuze ko kwibuka atari uguhembera umujinya cyangwa gukurura inzika ahubwo uri ukwibuka ubuzima bwacu bwa buri munsi, ubwo twabayemo,ubwabacu tutakiri kumwe nabo,ariko kandi na none tunazirikana aho u Rwanda rugeze mu kuduteza intambwe kugirango hatagira usigara inyuma.
Umuyobozi wa Ibuka Bugesera wungirije
Mu butumwa yagejeje ku bari ku musozi wa Maranyundo mu gikorwa cyo Kwibuka, Umuyobozi w’Akarere ka Bugesera Mutabazi Richard, yagize ati: “Nihanganishije kandi nkomeje mwe mwarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi by’umwihariko abagize Urumuli-Family. Ashimira Angelique Murekatete ,yagarutse kubuhamya yatanze agaragaza ko, harimo amasomo menshi, hari na byinshi byo kubwigiraho.
Yasoje asaba abari aho gukomeza kwiyemeza kuba umwe , kurwanya icyatanya abanyarwanda cyose,no guharanira ko Jenoside itazongera kubaho ukundi haba mu Rwanda n’ahandi hose ku Isi.
Mayor w’Akarere ka Bugesera Mutabazi Richard
Umusozi wa Maranyundo ni hamwe mu hantu habumbatiye amateka ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu Karere ka Bugesera, aho mu gihe cya Jenoside yakorewe Abatutsi hiciwe Abatutsi benshi yaba abari bahatuye ndetse n’abandi bari bahahungiye bizeye guhuza imbaraga bakirwanaho, ariko interahamwe zifatanije nizahoze ari ingabo za Leta bakabagabaho ibitero byatwaye ubuzima bwa benshi.
Nyuma y’igihe kirekire nta muryango w’ubutabazi ugera muri Komini Minembwe mu Ntara ya Kivu y’Amajyepfo, muri Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo, abakozi ba Komite Mpuzamahanga y’Umuryango Croix Rouge (ICRC) bahageze ku mugoroba wo ku wa 30 Mata 2026.
Aba bakozi bakoze urugendo rutoroshye kuko iyi komini ituwemo n’abiganjemo Abanyamulenge imaze igihe kinini igabwamo ibitero n’ihuriro ry’ingabo za Leta ya RDC, ryari ryaranafunze inzira zijyayo.
Ubuyobozi bwo muri Minembwe bwakiriye abakozi ba ICRC muri uwo mugoroba, basuzuma ibibazo abaturage bafite, bikaba byitezwe ko batangira kubaha imiti kuko amavuriro yaho yari afite icyuho gikomeye cyayo.
Umuyobozi wa Minembwe, Col Gikwerere Makombe Charles, yagize ati “Ku kigo nderabuzima, nta miti ihagije cyari gifite. Hari ikibazo cy’uko abagore bari kubyara bakabura imiti ibavura n’izindi ndwara zikomeye. Turatekereza ko wenda hari icyo bari bufashe.”
Col Gikwerere basabye imiryango itanga ubufasha ko yagera ikirenge mu cya ICRCR, na yo igasura Minembwe kugira ngo itange umusanzu mu gushakira abaturage baho ibisubizo.
ICRC ishoboye kugera muri Minembwe nyuma y’ibiganiro by’amahoro byahurije intumwa za Leta ya RDC n’ihuriro AFC mu Busuwisi kuva tariki ya 14 kugeza ku ya 17 Mata 2026, byafatiwemo imyanzuro irimo korohereza abari mu bikorwa by’ubutabazi.
Ibiganiro byari biyobowe na Qatar, byashyigikiwe na Leta Zunze Ubumwe za Amerika n’umuryango wa Afurika Yunze Ubumwe (AU).
Uyu muryango wagize uti “Ni igihe cyo kwiruhutsa mu bushishozi n’ibyiringiro. Dushimiye cyane ICRC kuba yateye iyi ntambwe ikomeye, ikageza ubufasha bw’ubuvuzi bwari bukenewe cyane n’abatuye muri Minembwe n’ibice bihakikije.”
MPA yatangaje ko ariko ibi bikwiye kuba intangiriro yo gukemura ibibazo byinshi by’abatuye muri Minembwe kuko uretse kubura imiti, badafite n’ibiribwa ndetse n’ibindi byangombwa nkenerwa.
ICRC igira uruhare rukomeye mu gushakira ibisubizo by’ibibazo Abanye-Congo bahura na byo mu gihe cy’intambara. Uretse gutanga imiti, yaniyemeje kuba umuhuza mu ihererekanya ry’imfungwa hagati ya AFC/M23 na Leta ya RDC.
Urwego rw’igihugu rw’Ubugenzacyaha (RIB) ruratangaza ko rwafashe abantu bane aribo; Niyomungeri Richard, wahoze ari Umunyambanga Nshingwabikorwa w’Umurenge wa Nzige mu Karere ka Rwamagana, Kwisinga Jean Norbert, ushinzwe imiturire mu Karere ka Rulindo, Ishimwe Frank, ushinzwe imitangire y’ibyangombwa byo kubaka mu Karere ka Ngoma na Ntirenganya Epimaque, wakoraga nk’umuyobozi wa One Stop Center y’ubutaka mu Karere ka Gakenke.
Aba bakurikiranweho ibyaha byo gukoresha ububasha bahabwa n’amategeko mu nyungu zabo bwite no kutubahiriza igishushanyo mbonera cy’imikoreshereze y’ubutaka, aho bagiye batanga ibyangombwa byo kubaka ku bantu batandukanye batubahirije igishushanyo mbonera cyemejwe.
Mu gihe hategurwa dosiye kugira ngo ishyikirizwe ubushinjacyaha, iperereza rirakomeje kuri ibi byaha aho byaba bikorerwa hose mu gihugu.